Rezultati znanosti u BiH 42 puta slabiji od Hrvatske

Bosna i Hercegovina u oblasti obrazovanja i znanosti posljednjih dvadeset godina temeljito pili granu na kojoj sjedi zbog čega se našla na samome europskome dnu u knockdownu iz kojega će se tepko oporaviti. Potvrđuje to i analiza Strategije razvoja znanstveno-istraživačkog i istraživačko-razvojnog rda u FBiH za razdoblje od 2012 do 2022. godine koje je izradilo Federalno ministarstvo obrazovanja.

Strategija razvoja

Stručni tim koji je sačinio ovu strategiju dijagnosticirao je da je zabrinjavajuće, gotovo šokansto loše stanje u oblasti znanstvenih istraživanja i istraživačko-razvojnog rada u Federaciji Bosne i Hercegovine te golemo zaostajanje za Europskom unijom i zemljama u susjedstvu što se sve više održava na slabljenje konkurentnosti i produktivnosti gospodarstva u BiH, te njezinu poziciju na globalnom i regionalnom tržištu. U strategiji se zbog toga poziva na dramatičan zaokret odnosa vlasti prema obrazovanju i znanstvenim istraživanjima na svima razinama. Financiranjem se, također, utvrđuje suradnja u okviru Europskog istraživačkog prostora, kao i suradnja znanosti i gospodarstva, što određuje prostor za implementaciju rezultata Znanstveno istraživačkog i Istraživačko-razvojnog rada u poduzećima, gospodarstvu i društvu. Pri tome je navedeno da u ulaganju i posvećivanju pozornosti znanosti BiH je daleko ispod najbližih susjeda, a od Europe stoljećima daleko. Posebno se upozorava na nepostojanja potrebnih institucija, te da bi svaki sveučilišni profesor morao uz predavanja sudjelovati i u znanstveno-isTraživačkom radu.

Katastrofalno, loše, BiH ...

“U BiH je ova norma ispunjena sa svega 3% jer ne postoje istraživački fondovi koji moraju financirati ovu djelatnost. Predratnu dostignutu normu za znanstvena i razvojna istraživanja od 1,5 % BDP-a niti jedna državna razina vlasti nije obnovila. U 2008. godini za istraživanje i tehnološki razvoj su sve razine državne vlasti uložili svega 0,13% BDP-a. Statistika ne prati ovu oblast, a podatak je dobiven zbrajanjem relevantnih stavki u svim ministarstvima koji u svome nazivu imaju odrednicu „znanost“. Konačni indikator stvarnog stanja u BiH je stanje istraživačke produkcije koja se mjeri brojem objavljenih radova u referentnim časopisima na 100.000 stanovnika. BiH je u 2000. godini bila 3,2 puta slabija od svoga rezultata u 1990. godini, a 5,6 puta od Crne Gore, 8,6 puta od Makedonije, 18,5 puta od Srbije, 42,6 puta od Hrvatske i 125,9 puta od Slovenije. Stanje se odnosi na ranije godine, no ništa se bitnije ni danas promijenilo zbog slabog ulaganja u znanost.