Iako vlasti Hrvatske i BiH i zemalja regije nastoje spuštati loptu i javnosti predstavljati da će se okolnosti oko promjene režima s ulaskom u Europsku uniju tek malo promijeniti, istodobno nastoje putem diplomatskih kanala lobirati za zadržavanje pravila trgovanja u predstojećem dvogodišnjem razdoblju.
Zakašnjenje
Prije svega Zagrebu je stalo da ne dođe do većih poremećaja jer bi u kombinaciji s posljedicama nove recesije i drastičnog pada BDP-a, Hrvatska mogla preživjeti gospodarski kolaps od kojega bi se teško oporavila, izazvati socijalne nemire, dok bi u BiH najviše štete preživjeli poljoprivrednici. Bilo je više nego dovoljno vremena za priprema za novi režim trgovine, no nije učinjeno gotovo ništa kako bi se štetne posljedice izbjegle. Prema Večernjakovim informacijama, službene institucije iz Zagreba lobiraju kod vlada u Bosni i Hercegovini te Srbiji, ali i u Bruxellesu kako bi se održalo sadašnje stanje izvoza s tim da bi se ova iznimka odnosila samo na Hrvatsku, a ne i na ostale zemlje Europske unije. Pravila trgovinske razmjene u zemljama članicama CEFTA-e, kojoj je član BiH, Srbija i više zemalja jugoistoka Europe koje nisu članice Europske unije omogućavaju bescarinsko poslovanje što značajno smanjuje troškove. Da bi eventualno odgodila primjenu novog režima s ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska mora uspjeti uvjeriti, prije svega Bruxelles, kako robe koje dolaze iz zemalja koje nisu članice neće prolaziti na tržište Europske unije.
Intenzivni razgovori
Prije svega kako ne bi bila nelojalna konkurencija, ali i imajući na umu strogi režim sigurnosti uvoza prehrambenih proizvoda. Najveći će problem za Hrvatsku predstavljati upravo promjena režima prema Bosni i Hercegovini koja joj je jedan od rijetkih partnera s kojim ima suficit, ali i zbog činjenice da se radi o zemlji koja se nalazi u vrhu vanjskotrgovinske razmjene. U nekoliko navrata oko toga su razgovarali i predstavnici vlada dviju zemalja, ali i sami premijeri Vjekoslav Bevanda i Zoran Milanović. Svojevrsno prijelazno razdoblje vrijedit će do prvog srpnja sljedeće godine, kada su pitanju uvjeti pod kojim se mogu uvoziti robe u Hrvatsku, odnosno zemlje Europske unije. Do toga vremena nastavit će se intenzivni razgovori predstavnika dviju zemalja koji su izrazili spremnost za postizanje kompromisa, što bi na izvjestan način spasio proizvodnju u ovim državama.