Značajna poboljšanja u obujmu i strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH ostvarena u većem dijelu 2011. uglavnom su anulirana pogoršanjima u njenom posljednjem kvartalu i početkom 2012. Oporavak izvoza u određenim strateškim gospodarskim granama u drugoj polovini 2012. izbalansirao je godišnje pokazatelje, te ublažio izrazito negativan trend i preokrenuo ga u svojevrsnu ukupnu gospodarsku stagnaciju, navodi se u izvješću Vanjskotrgovinske komore BiH “Vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2012.”
Što pokazuju rezultati?
Kako stoji u izvješću u 2012. je ostvaren izvoz iz BiH u vrijednosti od 8.184,491.320 KM, što je za 245,913.569 KM, odnosno 2,92%, manje u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza iznosila je 14.938,376.905 KM, što je za 187,621.371 KM, odnosno 1,24%, manje u odnosu na prethodnu godinu. Ove promjene rezultirale su smanjenjem razine pokrivenosti uvoza izvozom za 1,77%, te je u 2012. iznosio 54,79%. Ukupan vanjskotrgovinski deficit je neznatno povećan i iznosio je 6.753,885.585 KM, što je za 0,87% više u odnosu na 2011. - Neznatno povoljniji rezultati ostvareni su u posljednjem kvartalu 2012. godine, u odnosu na prethodni, što je dovelo do smanjenja deficita u tom periodu za 8,62% i povećanja pokrivenosti uvoza izvozom za 3,79%. Ipak, istodobno je smanjena i vrijednost izvoza za 0,92%, te se ne može govoriti o bitnom poboljšanju, već o periodičnim oscilacijama i nastavku stagnacije, kao uvodu u neizvjesnu godinu koja slijedi. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u 2012. ostale su pojedine članice CEFTA 2006. (prije svega, susjedne zemlje) i EU, bez značajnijih promjena strukture i poretka među vodećima. Prema skupinama zemalja, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je EU (57,43% izvoza i 49,46% uvoza), s blagim poboljšanjem u prethodnoj godini, dok se pojedinačno ističu Hrvatska (15,40% izvoza i 18,97% uvoza), Njemačka (15,74% izvoza i 9,61% uvoza), Srbija (9,13% izvoza i 11,37% uvoza), Italija (12,02% izvoza i 7,97% uvoza) i Slovenija (8,10% izvoza i 6,83% uvoza). Najveće povećanje izvoza u ovom periodu ostvareno je na tržištima Saudijske Arabije (221,65%), Bugarske (105,20 %), Rumunjske (80,36%), SAD-a (43,04%), Špajolske (33,54%) i Turske (12,85%), a uvoza iz Poljske (58,43%), Švedske (26,62%), Mađarske (15,73%), Nizozemske (10,54 %) i nekoliko manje značajnih trgovinskih partnera. Saudijska Arabija se može označiti jedinim “novim“ tržištem, gdje smo u 2011. godini ostvarili respektabilan iskorak s perspektivom daljeg poboljšanja. Većina ostalih poboljšanja odnosi se na unapređenje plasmana na postojećim izvoznim tržištima. Najveće smanjenje izvoza odnosi se na tržišta Švicarske (41,37%), Mađarske (30,66%), Srbije (28,08%), Slovačke (23,77%) Crne Gore (17,70%) i nekih drugih zemalja. Problem posrednog uvoza robe još uvijek je aktualan, te se i dalje značajan dio našeg uvoza obavlja preko “trećih“ zemalja, posebno u široj regiji. Tako je pokrivenost uvoza izvozom robe podrijetlom s pojedinih tržišta uglavnom znatno viša od one ostvarene u trgovini, što ukazuje na slabosti domaće trgovine i nedostatak jakih uvoznika, kao i gubitke koje ovakva “zaobilazna“ trgovina podrazumijeva. U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2012., analiziranoj prema sektorima gospodarstva, u većini sektora nije bilo velikih promjena, osim drastičnog smanjenja vrijednosti izvoza el. energije i koksa, u odnosu na prethodnu godinu, kada je ostvaren rekordan izvoz ovih proizvoda. Povećanje vrijednosti izvoza ostvareno je u sektorima: „Strojevi, uređaji, mehanički uređaji, kotlovi i dr.“ (7,65 %), “Agroindustrijski sektor“ (5,15%), “koža, krzno, tekstil i proizvodi“ (3,82%) i “drvo, papir i namještaj“ (2,72%), a smanjenje u sektorima: “mineralna goriva i el. energija“ (čak 37,41%), “kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi“ (2,49%), “rude, metali i proizvodi“ (0,37 %) i “kemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika, kaučuk, guma i dr.“ (0,11%). Navedeni pokazatelji prikrivaju stvarne potencijale vodećih izvoznika da u povoljnijim uvjetima iskoristi svoje prilike i konkurentno i uspješno posluje i na najzahtjevnijim tržištima. Naime, i u ovako nepovoljnim uvjetima poslovanja, kakvi vladaju u BiH, uz sukcesivne „udare“ zimskih i ljetnih vremenskih neprilika, te negativno djelovanje recesijskih kretanja u okruženju, najveći dio pogoršanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni odnosi se na svega nekoliko proizvoda, odnosno kompanija. Riječ je o smanjenju izvoza i povećanju uvoza el. energije, te smanjenju izvoza koksa i uvoza kamenog uglja za njegovu proizvodnju. Bez poremećaja u trgovini ovim proizvodima, vanjskotrgovinska bilanca BiH bi u 2012. bila čak i nešto povoljnija nego u 2011.
Promjene oko EU i RH
Vanjskotrgovinska stagnacija u 2012. je odraz opće ekonomske situacije u BiH, stagniranja ili pogoršanja industrijske proizvodnje i (ne)zaposlenosti, (ne)likvidnosti, (pre)zaduženosti, te ostalih ključnih makroekonomskih pokazatelja. Sva ova ekonomska kretanja i njihove pozitivne ili negativne promjene u uzajamnoj su ovisnosti i uvjetovana su unutarnjim i vanjskim poslovnim okruženjem. Aktualni trendovi ukazuju na nastavak relativne stagnacije u prvoj polovini 2013., s periodičnim oscilacijama u različitim sektorima, dok će se na kretanja u drugoj polovini godine uveliko odraziti još uvijek nepredvidive i višeznačne posljedice promjene vanjskotrgovinskog režima između BiH i RH.