Rođendan društva za koje su stanovnici zalagali i imovinu

Danas će se u Gorici proslaviti 90. godina postojanja jednog od najstarijih hercegovačkih društava HKUD-a ‘Sloga’ Gorica. Na večerašnjoj proslavi sudjeluju: KUD-ovi ‘Sv. Ivan Krstitelj’ Ružići, Sv. Križ Začretje, ‘Fra Petar Bakula’ Posušje i Novae Runovići, a početak programa je u 20:30 u Osnovnoj školi u Gorici.

Bogata povijest HKUD-a

Netom poslije Prvog svjetskog rata svijetu je trebalo još jedno otriježnjenje i nova reformacija. Unatoč tome što je taj rat nazivan ratom koji će okončati sve ratove, oni mudriji i pronicljiviji su nazirali još veće strahote, koje se imaju dogoditi 20 godina poslije i zato su na vrijeme reagirali. Svjestan da je taj rat za Hrvate samo početak velike borbe za očuvanje identiteta i hrvatskog nacionalnog bića, Stjepan Radić, prvi predsjednik Hrvatske seljače stranke, zalaže se za očuvanje tradicije, stvaranje novih vrijednosti i učvršćivanje postojećih. Stoga, utemeljuje i kulturno-umjetnička društva. Među prvima i HKUD Sloga koje je nastalo 1923. u mjestu Gorica u općini Grude, nekadašnjem sjedištu drevne srednjovjekovne župe Imota. Prema pričama, Radić je inicirao sastanke i poticao mještane na aktivnost, a Inicijativni odbor Goričana zdušno je prihvatio ovakvu odluku i osnovao društvo “Seljačka sloga”, godinu prije. Postoji i dokument jer je društvo bilo upisano u registar, no on uz sav trud nije pronađen. Predsjednik Matice hrvatske Mario Bušić u monografiji je zapisao kako je ovaj veličanstveni KUD, odgojio tolike naraštaje Goričana, i potaknuo mnoge druge na slične pothvate. Osim temeljitim radom, plijeni izvornim folklorom i starim narodnim nošnjama, sačuvanim u izvornom obliku. Važna karika je predsjednica društva Veronika Galić koja marljivo i uspješno oko sebe okuplja sve naraštaje čuvajući tako tradicionalne vrijednosti i kulturu koja se prenosi s koljena na koljeno. Od crtica iz prošlosti vrijedi izdvojiti da je 1924. s radom počela tamburaška sekcija. A koliko je tek ljubavi utkano u ovo društvo najbolje svjedoči činjenica da su ljudi u tim teškim vremenima odvajali od sebe i zalagali svoja životna bogatstva da bi sve funkcioniralo. Tambure su kupljene na kredit, a jamčili su Vice Galić, Ante Galić Ćuta i Mate Galić Žutan koji su založili svoja imanja. Učitelj glazbe bio je iz Imotskog, a Goričani su mu kupili bicikl kako bi mogao dolaziti na probe.

Prvi u Zagrebu i Beogradu

Učitelj tamburaškog orkestra bio je Mijat Galić Pegotić. Između dva rata sudjelovalo se na raznim svečanostima po zapadnoj Hercegovini, kao i na božićnim i uskrsnim blagdanima, a 1935. društvo osvaja prvo mjesto na nastupu u Duvnu, danas Tomislavgrad. Društvo se 1946. naziva “Kulturno-prosvjetno društvo Sloga Gorica”. Davna 1948. je obilježena pobjedama Sloge u Sarajevu i Zagrebu, te drugim mjestom u Beogradu. Tamburaški orkestar s pjesmom “Proljeće cvate i blista” u sva tri mjesta je u svojoj kategoriji osvojilo prvo mjesto. Nastupalo se na mnogim smotrama folklora. Godine 1970. društvo dobiva ime KUD Sloga Gorica pod kojim i danas djeluje, a kroz razne sekcije prolazi oko 150 mlađih i starijih naraštaja. U različitim fazama od osnutka i pod različitim državama ono je ostalo čuvar hrvatskog identiteta i kulturne baštine.