Političke stranke stajale su porezne obveznike Bosne i Hercegovine u 2009. nešto više od 19,1 milijun maraka i jedino za njih nisu primjenjivane nikakve financijske restrikcije tijekom 2009. godine, pokazali su objavljeni rezultati ostvarenih prihoda političkih stranaka koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH. Tek nešto više od tri milijuna maraka stranke su ostvarile od članarine, priloga fizičkih ili pravnih osoba, od imovine stranke ili pak od dobiti ostvarene od pravnih osoba u vlasništvu stranke. Prema tim podacima, kao što je bilo i ranijih godina, najveći teret financiranja stranaka podnijele su općine koje su morale izdvojiti 7,4 milijuna iako je bilo planirano nekih 85.000 maraka manje. Slijede županije s 4,3 milijuna. I oni su predviđene uplate strankama probili za 10.000 maraka. Federacija i Republika Srpska su po predviđenom rasporedu dodijelile oko 5,6 milijuna maraka, dok je država, izdvajajući 451.000, zakinula stranke za 62.000 na godišnjoj razini.
Ostvarena dobit
Koliko je i planirano, u Brčkom je izdvojeno 200.000 maraka. Gledajući strukturu prihoda najznačajnijih stranaka, a što može biti indikator i broja članstva, najviše novca prikupio je Savez nezavisnihsocijaldemokrata 389.000, slijedi SDP s 304.000, SDS sa 175. Od hrvatskih stranaka, HDZ godišnje od svojih članova inkasira skoro 60.000 maraka, HDZ 1990. je prikupio 3491 marku, a HSP BiH 430 maraka. Kao što je i očekivano, od prihoda koje su ostvarile od imovine najviše dobiva Socijaldemokratska partija koja kao sljednik Komunističke partije iznajmljuje brojne prostore. Najam SDP-u plaća i aktualna federalna Vlada. Narodna stranka Radom za boljitak rekorder je po privatnim donacijama. U prošloj godini ovu su stranku sa 436.000 pogurale privatne osobe. Sljedeća po takvim donacijama koji u ukupnim stranačkim prihodima čine 7% je Stranka demokratske akcije koja dobiva 289.000 maraka te HDZ BiH koji 14 posto svojih prihoda ili 249.000 dobiva od privatnih donacija. Gledajući po županijama s hrvatskom većinom, najviše novca dobiva HDZ BiH s nešto više od 443.000, slijedi HDZ 1990. s 183.000, a tek nešto manje je HSP sa 171.000 maraka. Drastičnija je razlika na općinskoj razini gdje daleko najviše novca ide HDZ-u BiH.
Stranke bez prihoda
Na državnoj razini gotovo podjednako dijele HDZ BiH i HDZ 1990., dok je nešto osjetnija razlika na federalnoj razini. Imovinski karton otkriva i pravo stanje brojnih stranaka koje ne mogu normalno funkcionirati, nego se očito iz godine u godinu prijavljuju na izbore a njihove troškove snose zasigurno ili druge veće stranke koje nastoje zbuniti birače ili se pak radi o nastavku političke egzibicije. Čak 24 stranke, od njih 85, prijavile su da u prošloj godini nisu imale apsolutno nikakve prihode pa se postavlja i pitanje smisla njihove registracije i postojanja.
Valja reći da financijsko stanje uvelike pokazuje i ozbiljnost pojedinih političkih stranaka i njihove infrastrukture, a što se prije svega odražava na broj zastupničkih mandata.