SDP i SDA potiču međunacionalno nepovjerenje u središnjoj Bosni

Nakon listopadskih općih izbora u Srednjobosanskoj županiji HDZ je prvi put u ovoj županiji pobjednička stranka. Aktualna zbivanja oko formiranja skupštinske većine i formiranja izvršne vlasti s očitom namjerom bošnjačkih stranaka (SDP i SDA) s potporom NSRzB.a da izbace ključne hrvatske stranke unosi zebnju među Hrvate na ovom području. Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Nikola Lovrinović smatra da se plan ignoriranja Hrvata neće ostvariti.

Hoće li volja većine hrvatskog biračkog tijela u Srednjobosanskoj županiji neprincipijelnim i prljavim igrama oko formiranja vlasti, pogubnim i za cijelu BiH, slikovito rečeno, biti poništena?

Volju većine hrvatskog biračkog tijela nitko ne može poništiti. Jer, radi se o više od 32 tisuće glasova koje su Hrvati dali HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. Naravno, druga je stvar kada govorimo o provedbi izbornih rezultata. No, mi imamo demokratske mehanizme unutar Poslovnika o radu Skupštine i županijskog Ustava spriječiti takve namjere koje, jasno je, postoje. Međutim, mi se nadamo da se takvo što ni u pokušaju neće dogoditi, a ako i bude pokušaja imamo obrambene mehanizme, ili „zadnju liniju obrane“, kako nedavno reče dr. Božo Ljubić, a to je institucija vitalnog nacionalnog interesa. Ali, ovdje, u našoj županiji, prije svega treba postaviti pitanje zašto taj i takav rezultat postignut na izborima netko ne želi priznati, poštovati i ući u razgovore s izbornim pobjednikom (HDZ BiH) a što su ljudski i demokratski uzusi ponašanja, što, uostalom, nalažu i Poslovnik o radu Skupštine SBŽ-a i županijski Ustav.

Kakav je odnos snaga u županijskoj Skupštini?

Županijska Skupština broji 30 zastupnika iz osam stranaka, a po nacionalnoj osnovi 13 je Hrvata, 15 Bošnjaka, 1 Srbin i jedan je iz reda ostalih. Unutar hrvatskog Kluba zastupnika HDZ BiH ima 7 zastupnika, HDZ 1990 2, NHI 1, NSRzB 2 i SDP 1 zastupnika, a na konstituirajučoj sjednici održanoj u utorak izabrani su predsjednik (HDZ BiH) i dopredsjednik (HDZ 1990). Naravno, formirani su i stranački klubovi čiji predsjednici skupa sa predsjednicima klubova naroda čine Kolegij Skupštine. Pobjednička stranka je HDZ BiH sa 7 zastupnika, SDP i SDA imaju po 6, SBB 4, HDZ 1990. i NSRzB i SBiH po dva i NHI 1 zastupnika. Na žalost taj se odnos snaga želi promijeniti neprincipijelnim postupcima i radnjama u kojima prednjači SDP, a „vjerno“ ih prati SDA. Naravno, ne sporimo nedavno sklopljeni blok SDP-SDA-NSRzB, ali isto tako mi imamo sporazum s HDZ-om 1990. i broj glasova koje smo dobili, i broj mandata koje smo osvojili, i ustavna i poslovnička pozicija nam daju mogućnost i pravo diobe vlasti. Jasno nam je da bez SDP-a ili SDA nema vlasti u našoj županiji, kao što i njima mora biti jasno da vlasti ne može biti bez bloka HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Uvažavanje izbornih rezultata i legitimnih predstavnika naroda je politički mudro i itekako potrebno županijskoj Skupštini i Srednjobosanskoj županiji uopće.

U borbi za obranu nacionalnih interesa u ovoj županiji, koje je nedavno predsjednik dr. Dragan Čović, ocijenio najugroženijim, idete s HDZ-om 1990. Što taj strateški sporazum ove dvije stranke na razini BiH znači kada je u pitanju statusni položaj Hrvata u Srednjobosanskoj županiji?

Taj naš strateški sporazum je dugo čekan i priželjkivan od ogromne većine Hrvata u središnjoj Bosni, ali i u cijeloj BiH. Mislim da bi to mogao biti novi početak, novi međustranački odnosi, a ujedno je to i poziv drugim strankama s hrvatskim nacionalnim predznakom da uvažavaju 32 tisuće glasova koje su u ovoj županiji na izborima dobile naše dvije stranke, da se uključe u taj blok, u obranu hrvatskih nacionalnih interesa, prije svega u Srednjobosanskoj županiji, kao što to vi u pitanju formulirate i da to, ujedno, bude putokaz strankama s hrvatskim nacionalnim predznakom na drugim područjima Federacije BiH, a i jasna poruka i bošnjačkim strankama da se može i mora formirati vlast uz poštivanje izbornih rezultata, uz uvažavanje i nacionalnih interesa, a sve na dobrobit svih građana u ovoj županiji u Federaciji, pa i u BiH. Naš blok to nudi i nikoga ne isklučuje. Treba također reći da stranački sporazum dva HDZ-a jača pregovaračku poziciju hrvatskog naroda i kamo puste sreće da se tom sporazumu priključe i ostale stranke s hrvatskim nacionalnim predznakom i da se na taj način priznaju postignuti izborni rezultati. Naravno, priključivanje tom bloku nitko nikomu neće osporavati ni legalite, legitimitet ni subjektivitet, ali u svemu je zadnja, i mora biti, riječ birača. To prije svega moraju uvažavati stranke s hrvatskim predzakom, a onda i sve druge stranke koje imaju izborni legitimitet. Jer, mi smo izbornim rezultatima pozvani artikulirati volju Hrvcata u Srednjobosanskoj županbiji. I to se mora poštovati i uvažavati.

Proteklih dana imali ste međustranačke razgovore. Kako su tekli, kakvi su rezultati, ili je još uvijek sve u „političkim rukavicama“?

Istina je, na našu inicijativu, kao pobjednička stranka, organizirali smo razgovore sa svim parlamentarnim strankama i mogu reći da su protekli u tolerantnoj atmosferi. Međutim, sve je ipak proteklo u načelnim razgovorima, bez pomaka naprijed, jer su svi svoja politička promišljanja i rješenja za provedbu izbornih rezultata u županiji vezivali za rješenja i odluke vrha svojih stranaka na federalnoj i državnoj razini. Tada je načelno dogovoreno da se razgovori nastave vrlo brzo. O tim smo razgovorima vrlo temeljito informirali naše partnere iz HDZ-a 1990. S ciljem nastavka razgovora svim parlamentarnim strankama uputili smo naš prijedlog načela za provedbu rezultata izbora i ustroja zakonodavne i izvršne vlasti u Srednjobosanskoj županiji, tražeći i očekujući odgovor i reakcije na ponuđeni prijedlog. Nažalost, do drugoga kruga razgovora još nije došlo niti je stigao odgovor na ponuđena Načela za implementaciju rezultata izbora. Razgovori sa SDP i SDA bili su zakazani za četvrtak 29. prosinca, no otkazani su iz tehničkih razloga, kako su poručili. U međuvremenu pokušali su iz SDP-a nelegalno i ne statutarno sazvati sjednicu županijske Skupštine iz samo njima znanih razloga, pa sve to, na neki način, govori o njihovim namjerama i oko formiranja skupštinske većine i izvršne vlasti. Jer, mnogo toga se odvija na ne principijelan način, iza kulisa, izvan županijskih institucija. A to, svakako nije dobro, a o korektnosti da i ne govorim.

Dođe li do formiranja vlasti bez HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, hoće li doći do ozbiljnijih zaoštravanja političkih pa i međunacionalnih odnosa na ovom području?

Prije svega, na legalan način, poštujući Poslovnik o radu Skupštine, Statut i županijski Ustav, ne može doći do formiranja vlasti bez legalnih predstavnika hrvatskog naroda, a izborni legitimitet imaju HDZ BiH i HDZ 1990. Znači, to je isključeno. No, i sama pomisao na to stvara nervozu, stranačko i međunacionalno ne povjerenje, stvara negativnu energiju, a pokušaji rada i djelovanja bošnjačkih stranaka iza kulisa stvaraju probleme i na terenu i izazivaju negativne reakcije. Čini mi se da takve igre imaju za cilj stvarati klimu unutar hrvatskih stranaka i zastupnika u županijskoj Skupštini nemogućnosti da sami kreiraju svoju misao, realiziraju svoje ideje, a što im garantiraju i omogućavaju zakonski okviri, Poslovnik o radu Skupštine, Statut i županijski Ustav. To kod našeg bloka, kod HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, neće proći i unaprijed je osuđen na neuspjeh. Vlast se bez nas neće formirati, a bude li se demokracija „silovala“, ili „silila“ snagom broja ruku, imamo i za to odgovor. A i sama pomisao na to, a pogotovo s takvim idejama istupati u javnosti, kao što je to u srijedu činio predsjednik ŽO SDP-a Elez Zukan, sigurno stvara vrlo negativne međustranačku i međunacionalnu klimu, s nesagledivo teškim posljedicama.