Posljednjih godina Hercegovina sve češće postaje tema i mjesto snimanja filmova. Teme iz Hercegovine “prolaze“ i kod filmskih stvaraoca u Hrvatskoj. Nedavno je Bobo Jelčić u Mostaru snimio film “Obrana i zaštita“, s temom društvenih odnosa i sudbini pojedinca u njima u podijeljenom gradu na Neretvi. Prije tri godine Antonio Nuić, još jedan zagrebački Hercegovac, snimio je film “Kenjac“, s mjestom radnje u Drinovcima kod Gruda. Prije toga zagrebački redatelj Kristijan Milić snimio je film “Živi i mrtvi“, po romanu Josipa Mlakića, s temom iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata, a koproducent tog filma bio je iz Mostara. U filmu su igrali glumci iz Hercegovine – Slaven Knezović, Velibor Topić, Miro Barnjak…
Jakov Sedlar snimio je film “Gospa“, s temom međugorskih ukazanja i sudskog progona fra Joze Zovke, s Martinom Sheenom i Michaelom Yorkom. Priča se kako Mel Gibson, proslavljeni glumac i redatelj kultnog filma “Pasija“, namjerava snimiti film o Međugorju. Krajem ‘80-ih godina prošlog stoljeća Slobodan Praljak na području Širokog Brijega snimio je film i TV seriju “Povratak Katarine Kožul“ na hercegovačku gastarbajtersku temu. Praljkovo filmsko ostvarenje prikazano je televizijskom gledateljstvu i u Njemačkoj. Nedavno smo imali prilike pogledati kadrove tog filma i shvatili koliko filmski odigrane scene, sada s vremenske distance, djeluju jako dokumentaristički.
Pravo čudo
Hercegovina kao tema bila je zanimljiva i Danisu Tanoviću, bosanskohercegovačkom oskarovcu, rođenom Hercegovcu. Tanović je na živopisnim hercegovačkim prostorima snimio film “Cirkus Columbia“, prema romanu Tomislavgrađanina Ivice Đikića.Hercegovina u filmu i film u Hercegovini nekada su bili pravo čudo. Prve filmske projekcije u Širokom Brijegu bile se upriličene u prostorima Franjevačke gimnazije 20-ih godina prošlog stoljeća. Na prošlogodišnjim Danima filma u Mostaru glumac Boris Buzančić vrlo emotivno prisjetio se snimanja filma “Noći i jutra“ koji se prije 57 godina snimao u Mostaru. Stariji Širokobriježani sjećaju se snimanja sekvenci filma “Hajdučka vremena“ u Borku, kao i setova kratkog filma “Liganje“, hercegovačkog redatelja Nikole Babića, s temom prave prve bračne noći u osmanlijska vremena. Babić je imao ambicija snimiti i cjelovečernji igrani film o toj temi. Mnogi će se sjetiti snimanja “Ptica nebeskih“ tadašnje TV Zagreb u zapadnoj Hercegovini, ili televizijskih serija TV Sarajevo, koje su snimane u Mostaru. Film “Konjanik“ Branka Ivande, po tekstu Ivana Aralice, sniman je dijelom i u Hercegovini.Koliko je poznato, prvi film u Hercegovini snimila je Škola narodnog zdravlja iz Zagreba 1934. godine. Radi se o dokumentarno-igranom filmu “Ikina sudbina“, a govori o Širokobriježaninu koji kao radnik u mostarskom kamenolomu zadobije neko zarazno oboljenje. Ovaj edukativni bezvučni film, s ispisanim titlovima umjesto glasa glumaca, na svoj način vrijedan je filmski zapis o ljudima iz tog vremena u Hercegovini. Svi filmski zapisi o Hercegovini, kao i čitavoj BiH, imaju veliku vrijednost, makar se radilo i o amaterskim ostvarenjima. Tako su filmski zapisi širokobriješkog Amerikanca Freda Lončara iz 1956. godine, urađene 16-milimetarskom filmskom kolor-kamerom, koje je njegova kćer digitalizirala, vrijedna dokumentarna građa o tom vremenu u Hercegovini.
Mladi filmski entuzijasti u Hercegovini još prije petnaestak godina započeli su svoje filmske avanture. Tomislav Topić, dugogodišnji montažer na HTV-u, direktor širokobriješkog Mediteran Film Festivala, snimio je film “Elipsa“ o UFO temi (NLO u Izbičnu kod Širokog Brijega), a onda je West Hercegovina Fest otvorio vrata i filmska platna mladim amaterima iz svijeta filma. Pojedini mladi Hercegovci mogu se pohvaliti i uspjesima na festivalima animiranog filma. Studio Neum, koji vodi Jurinko Rajič, organizator je tradicionalnog Međunarodnog festivala animiranog filma NAFF u Neumu. Iz njegova studija izašlo je šest animiranih filmova.Mediteran Film Festival u svoj program uključuje ostvarenja domaćih filmadžija, u konkurenciji ili izvan nje. Tako su u posljednje dvije godine na tom festivalu dokumentarnog filma prikazani dokumentarci “Let iznad minskog polja“ širokobriješke produkcije “Kadar“ i “Tri dana“ Zdenka Jurilja, o temi zaustavljanja tenkova JNA u Pologu. Film je zakucao na filmska vrata u Hercegovini i tiho ušao među filmske stvaratelje i publiku, ali može li bljesnuti sjajnije i zazvučati glasnije?! Ratna i poratna zbilja u BiH i atraktivne filmske teme smjenjivale su se filmskom brzinom, a film u BiH bio je gotovo zamro do početka novog tisućljeća. Onda je film u BiH jednostavno eksplodirao. Niz bh. filmova, najčešće u raznim koprodukcijama, dobiva nagrade na filmskim festivalima i postiže uspjeh kod publike. Danis Tanović za film “Ničija zemlja“ dobiva Oscara, a Jasmila Žbanić s filmom “Grbavica“ osvaja Zlatnog medvjeda. Dobro prolaze Pjer Žalica s filmom “Gori vatra”, zapažena su ostvarenja Srđana Vuletića s filmovima “Ljeto u zlatnoj dolini“ i “Teško je biti fin“, Jasmin Duraković s Nafakom, Imamović s filmom “Go West“, Antonio Nuić s ostvarenjem “Sve džaba“, Aida Begić sa Snijegom. Pamti se također i film “Kod amidže Idriza“ Pjera Žalice, a na ovogodišnjem Cannesu dobro je prošao film “Djeca“ Aide Begić.
Teme iz ratne i poratne zbilje u BiH počinju zanimati i američke filmadžije pa tako američki redatelj Richard Shepard snima film “The Hunting Party“ s Richardom Gereom. No, zbog poslovične neuviđavnosti određenih struktura u BiH ovaj film više se snimao na prostorima Zagreba i Karlovca nego u BiH. Angelina Jolie također je gro svoga redateljskog prvijenca “U zemlji krvi i meda“ snimila izvan BiH, i to u Mađarskoj, a u zemlji o kojoj se radi tek fragmente. Tako je Arsen Ostojić nedavno film “Halimin put“, s temom iz Bosne, snimio na lokacijama u Hrvatskoj.
Novi projekti
Inozemni producenti sve su više zainteresirani za snimanja svojih filmova u Hrvatskoj. Tako se na prostorima Hrvatske snima film“Uhvaćeni u letu“, redatelja Olivera Hirschbiegela o Lady Di. Engleski producent za snimanje dijela ovog filma u Hrvatskoj predvidio je potrošiti oko četiri milijuna kuna (ukupna vrijednost projekta je oko 15 milijuna dolara), ali puno vrjednija je promidžba RH u svijetu. Slično je i sa snimanjem televizijske serije “Igre prijestolja“ u Dubrovniku, koja će dodatno promovirati ovo hrvatsko turističko odredište i čitavu Lijepu našu. BiH ima bezbroj idealnih lokacija za snimanje stranih filmova, ima povoljne cijene smještaja i ostalih troškova filmske ekipe te drugih troškova produkcije, ali negdje zapinje. Možda Kusturica sa svojim Kamengradom privuče strane producente, ali i s gradnjom njegova filmskog grada nešto zapinje.
Završen je Sarajevo Film Festival, je li ugovorena koja nova filmska koprodukcija, hoće li se konačno na prostorima BiH u cijelosti snimiti neki značajniji film svjetske produkcije? Hercegovina ima niz komparativnih prednosti kad je o snimanju filma riječ. Živopisna Hercegovina ima fantastične eksterijere, velike slobodne prostore za interijere, značajne smještajne kapacitete s prihvatljivim cijenama, Mostar ima zračnu luku, more, Sarajevo i Međugorje su blizu… Hercegovački filmski entuzijasti pokušavaju hercegovačke komparativne prednosti prezentirati regionalnim filmadžijama i domaćim strukturama. No, hoće li Hercegovina postati nova Cinecitta (rimski filmski grad), pokazat će vrijeme, a ono je relativna kategorija i kada je film u pitanju. Zahvaljujući Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu, Danima filma u Mostaru, West Hercegovina Festu, Međunarodnom festivalu animiranog filma NAFF u Neumu, Hercegovina je sve bliže filmadžijama pa je za povjerovati da će se tu zavrtjeti i neki značajniji novac vezan uz film. U Hercegovini već postoje male filmske producentske kuće koje željno očekuju da se hercegovačke komparativne prednosti počnu značajnije pretakati u filmske zapise. Mogu li se od redatelja i producenata iz Hercegovine očekivati novi filmski projekti?
Pred nama su novi MFF i Dani filma u Mostaru, hoće li ti susreti filmadžija iz regije izroditi novim filmskim koprodukcijama. CineStar u Hercegovini očekuje i filmske zvijezde na filmskim setovima u živopisnim hercegovačkim prostorima. Već dugo govori se i o televizijskom projektu prema Legendama o rodijaku Ćipi Petra Miloša. Ima govora i o još nekim budućim filmskim i televizijskim projektima s temom iz Hercegovine. Živi bili pa vidjeli.