Mnogi pisci dali bi desnu ruku da dobiju 900.000 dolara za jedno predavanje. Ali bi šutnja Boba Dylana nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost mogla značiti da nikada neće vidjeti taj novac.
Američki glazbenik i pjesnik, kulturna ikona građanskog neposluha i protestnog pokreta od 60-ih godina prošlog stoljeća, nije se oglasio otkako je proglašen dobitnikom Nobelove nagrade.
Po pravilima Nobelove zaklade, laureat u roku od šest mjeseci mora održati predavanje o književnosti kako bi dobio novčani dio nagrade.
Ugledni član Švedske akademije, koja proglašava dobitnika Nobela za književost, izjavio je prije neki dan da je Dylanova šutnja "arogantna".
Bob Dylan (75) nije odgovorio na opetovane telefonske pozive i pisma Akademije niti je na ikoji način reagirao na dodjelu Nobelove nagrade za književnost.
"To je nepristojno i arogantno", rekao je akademik Per Wastberg.
Nobelova zaklada ne priznaje odbijanje nagrade i Dylanovo ime će zauvijek biti uvršteno među dobitnicima štogod on mislio o tome. Ali novčani dio nagrade druga je priča.
Uvjet je jedno predavanje vezano uz rad za koji je dodijeljena nagrada. Predavanje se mora održati najkasnije šest mjeseci nakon 10. prosinca, godišnjice smrti Alberta Nobela.
"To je ono što mi tražimo zauzvrat", rekla je glasnogovornica Nobelove zaklade Jonna Petterson. U Dylanovom slučaju to može biti i koncert.
Predavanje ne treba biti u Stockholmu. Kada je britanska književnica Doris Lessing dobila Nobela 2007. bila je prebolesna za putovanje. Stoga je predavanje napisala i poslala ga svom švedskom izdavaču koji ga je pročitao na svečanosti u švedskom glavnom gradu.
U povijesti je samo šest laureata odbilo doći po Nobelovu nagradu. Jedan od njih je bio 1964. francuski književnik Jean-Paul Sartre. Kada je koju godinu poslije zapao u financijske teškoće, njegov odvjetnik pisao je Nobelovoj zakladi da mu pošalju novac. Zahtjev je odbijen.