Letu štuke opet lete iznad Hrvatske, točnije Zagreba, na radost mnogih obožavatelja koji su ih dugo iščekivali. Poznata sarajevska rock-grupa će u četvrtak 14. prosinca, nakon tri godine stanke, održati koncert u Vintage Industrial Baru.
Od objave prvoga albuma 2005., ovo je najdulje razdoblje kako se nisu vidjeli sa zagrebačkom publikom. Nastup će biti idealna prilika da grupa uživo predstavi svoj novi singl “Bože zdravlja” za koji je stihove, kao i uvijek dosad, napisao njihov frontmen Dino Šaran, jedini originalni član grupe od njezina nastanka daleke 1986.
U pjesmi kojom najavljuju novi album primjetan je elektronički zvuk koji inače nije svojstven grupi. Stoga je to prvo što će uočiti oni koji imaju iskustvo slušanja Letu štuke. – Već smo koristili elektroniku, ali nije bila dominantna na albumima. Ovaj put ima je malo više jer smatram da su promjene uvijek dobrodošle. Ne možemo zanemariti tehnologiju i ne treba robovati predrasudama.
Elektronika je zvuk današnjice, ima je dobre i loše, kao i u svim drugim žanrovima i ozvučjima – objašnjava Dino Šaran dodajući kako je pjesma u tekstualnom smislu izvještaj o vremenu provedenom u izbivanju sa scene, gdje se ono intimno isprepleće s viđenjem svijeta kakav je postao. Pjesma je nedavno dobila i videospot, sniman na Dinin prijedlog, u Hercegovini, na predivnim lokacijama oko Nevesinja.
Poseban odnos s Hrvatskom
Grupa Letu štuke od objave prvog albuma imala je dobru recepciju u cijeloj regiji, no priča s Hrvatskom je ipak posebna. Nakon BiH, Dino i ekipa najveću popularnost uživaju upravo kod nas. Zanimalo nas je kako objašnjava tu ljubav.
– Zato što gotovo istim jezikom komuniciramo o sličnim ili istim stvarima. Zato što smo nekad bili dio iste države i što su nam korijeni isprepleteni. Zato što dijelimo iste osjećaje i smijemo se i plačemo na isti način. Razlike su nametnute i ne vjerujem u njih. Iza svega stoji samo prljava lova i mnogima je to jasno – izravan je Šaran.
I sama tematika pjesama, koje su najčešće socijalno pa i politički obojene, a govore o posttranzicijskom vremenu u kojem žive susjedne zemlje, pridonijela je njihovoj prihvaćenosti i u Hrvatskoj. Možda se dio zasluge krije i u tome što postoji neka tajna veza između Šarana i Zagreba.
Naime, devedesetih je u njemu živio nekoliko godina svirajući po kafićima.
– Razmišljao sam tada da ostanem, ali sam se ipak odlučio za povratak u Sarajevo. Ćevapi su presudili – kaže kroz smijeh. Mnogi za njihove pjesme kažu da su od onih koje imaju dušu, s čime se slaže i sam Šaran.
– Često se govori da smo bend koji ima dušu, ali točnije bi bilo da stvaramo pjesme koje imaju dušu. Iskrenost je za mene temelj stvaralaštva, a ona ne pripada samo određenim žanrovima u glazbi. Sve je ustvari do pjesama i njihova sadržaja. Umjetnost je jedino oružje u borbi protiv duhovnog sraza i mraka – ističe.
Osim elektronike kao površne, druga predrasuda vezana uz kvalitetne rock-sastave su nastupi u velikim dvoranama. Mnogi su se, primjerice, neugodno iznenadili kada je nedavno sarajevski bend Dubioza kolektiv odlučio održati svoj zagrebački koncert u Areni Zagreb. Dino ne bi imao ništa protiv toga, iako preferira klubove.
– Manji prostori su intimniji i daju mogućnost za izravnu razmjenu energije. Veći prostori daju više energije, ali ona baš i ne dolazi do izvođača zbog raznih tehničkih i drugih faktora. Doći će vrijeme i za velike prostore i mogao bih lako zamisliti i nas u Areni. Ali, prije moramo proširiti auditorij. Dobre pjesme, nažalost, nisu dovoljne, nego su dobar PR i vrhunska organizacija danas odlučujući u tome poslu – kaže Dino.
Za njega je Dubioza, u čijoj je novoj pjesmi “Autopilot” gostovao otpjevavši odnosno repajući svoju dionicu stihova, trenutačno najveći bend zapadnog Balkana te im, kako kaže, skida kapu zbog toga jer su to postali upornošću i ulaganjem u sebe.
Pisanje po narudžbi
Od hrvatskih grupa najviše su mu zapeli za uho TBF, Majke i Gibonni, ali sluša još niz rock i hip-hop bendova. Za neke od njih, među ostalima i Natali Dizdar čiju glazbu također jako voli i cijeni, piše tekstove, i to po narudžbi. I ne smatra to komercijalizacijom svoga poziva, niti da mu to ugrožava autorski identitet.
– I Michelangelo je radio po kvadratu. Volim pisati za druge, to me opušta i daje drukčiju perspektivu od one s matičnim bendom. Dođe mi kao neka radna stanka – objašnjava. I njihov posljednji, četvrti album, koji je izišao u ljeto, svojevrsni je predah jer je riječ o kompilaciji njihovih najboljih pjesama s prethodna tri albuma – “Letu štuke”, “Proteini i ugljikohidrati” te “Brojevi računa”.
A najbolje pjesme je autorima vrlo teško odabrati, pa se vode i načelom hitova odnosno kriterijem slušanosti i prihvaćenosti kod publike. U svakom slučaju, pred Letu štuke bio je nimalo lak zadatak odabira 17 pjesama, među kojima su se našle “Minimalizam”, “Šutiš”, “Mjesto za dvoje”, “Paranoja”, “Tesla”... – “Best off” smo koncipirali kao priču jednog razdoblja. Uzeli smo u obzir preglede na YouTubeu. Ipak je ukus publike presudan u odabiru tvakvih albuma, tako da je on ključ po kojem smo birali brojeve. Imamo povjerenje u naše ljude – kaže Dino.
Tim je albumom, kaže, podvukao crtu po jednu fazu rada, što nipošto ne znači da će novi nosač zvuka, koji izlazi na proljeće, biti bitno drukčiji. Uostalom, njihova glazba je uvijek bila uspjela žanrovska kombinacija svega i svačega. – Dosadašnji opus nam je stilski raznolik pa ćemo i nastaviti u tom smjeru, ne gubeći iz vida duh i zvuk vremena – poručuje frontmen sastava Letu štuke.