Jordan ima kralja koji može stati uz bok glorificiranim vođama kakve poznajemo iz prošlosti. Monarha poput onih koje smo gledali na filmovima, kakvi su opisivani u bajkama, vladara na konjima koje su idealizirali slikari i čiji portreti ponosno vise po zidovima svjetskih galerija. Kralj u pravom smislu riječi. Neustrašivi ratnik spreman na sve ne bi li obranio vlastiti narod i kraljevstvo. Kralj Abdullah II., usto i direktni potomak proroka Muhameda, sam vozi blindirani automobil, sam upravlja helikopterom Black Hawk i odlazi na sastanak. Njega ne vozi pilot. Jordan ima kralja čija je supruga Rania jedna od najljepših žena svijeta, kralja koji ima prestižnu vojnu karijeru, čin britanskog pukovnika, majka mu je Britanka iz Chelmondistona, kralja koji uostalom spašava vlastite susjede iz požara. Kralja koji je bio prvi čovjek specijalaca, spretnog ronioca, koji, eto, samo zbog titule, sigurnosti i trona više ne smije skakati padobranom. Kralja koji je, ne manje važno, fan “Zvjezdanih staza”, u kojima je čak imao epizodnu ulogu. Imaju kralja, koji igrom slučaja, malo i sliči na Daniela Craiga, aktualnog Jamesa Bonda. I kralja kojeg je – prošlog vikenda – pokušao s trona svrgnuti mlađi brat. A tko će drugi?
Nije očekivao da će ikada dobiti prijestolje
Idemo redom. Abdullah II. ibn–al Husein (59), aktualni kralj Hašemitske Kraljevine Jordan, nije očekivao da će ikada preuzeti tron. Njegov otac kralj Hussein, miljenik jordanskog naroda, nije mogao prijestolje u nasljedstvo ostaviti svom trogodišnjem mališanu, pa je morao ‘zapisati’ nekog drugog rođaka. Abdullah je bio vrlo mlad kad su se određivali nasljednici, pa je prijestolonasljednikom, umjesto kraljeva sina kako i priliči dvorskim običajima, imenovan – kraljev brat Hassan. Od 1965. do 1999. godine svi su mislili da će budući kralj biti kraljev brat. Da ne ulazimo u detalje, kada je bilo očito da će kralj Hussein izgubiti borbu s ne–Hodgkinovim limfomom, zloćudnom bolesti limfnih stanica, brat Hassan je već miješao novi špil karata. Kralj se borio s rakom, a brat je već kadrovirao nove suce, mijenjao politiku, pripremao rošade na šahovskoj ploči samog vrha jordanske vojske... A to tako ne ide. Kralj Hussein, živ, ali bolestan, u pismu od 14 stranica napisao je tih dana: – Nevjerojatno sam razočaran bratom, princom Hassanom. Bespovratno... Brat Hussein ostao je bez titule. U narodu bi rekli: skočio je, a nije rekao hop ili je pravio roštilj dok je zec u šumi... Pažljiviji poznavatelji prilika tu su mogli iščitati i kako je kralj tih posljednjih dana bio itekako svjestan da njegov brat želi preuzeti nasljednu kraljevsku liniju svojoj obitelji. Krunu dovesti u svoju kuću, pomaknuti tračnice kraljevske niske nasljedstva.
Pokušao je tu brat nešto pregovarati s kraljem, izgladiti nesuglasice, čak su se i dogovarali kako će kraljev mlađi sin Hamza (ključan ovih dana) jednoga dana naslijediti strica te vratiti liniju u njihove tračnice, no kralj se nije dao nagovarati, bilo mu je više-manje sve jasno: – Moj će najstariji sin Abdullah preuzeti tron! Onaj kojeg kao mališana nisam mogao upisati kao prijestolonasljednika – poručio je tadašnji kralj na svom životnom rastanku. Manje važno za priču, ali upravo je umirući Hussain kao dječak pukom srećom izbjegao smrt. Ubojstvo kralja, njegova djeda Abdullaha 1951. u Jeruzalemu preživio je jer se metak koji je usmrtio tadašnjeg kralja odbio od medaljona koji mu je djed poklonio i inzistirao da ga mališan toga dana na molitvi nosi oko vrata. Dakle, te 1999. godine preko noći su Abdullah II. i njegova supruga postali kralj i kraljica. Nositeljem krune princa, dakle novim prijestolonasljednikom, proglašen je 25. siječnja 1999., a već 7. veljače iste godine imenovan je novim kraljem Jordana. Par sati nakon što mu je otac izdahnuo, on je sjeo na tron.
Miješanje izvana
I kako to već biva, prošloga je tjedna i njemu njegov polubrat pokušao preuzeti tron. Proteklih dana u svijetu su odjeknule vijesti o uhićenjima, odnosno pritvaranjima kraljevske porodice u Jordanu. Kraljev polubrat Hamza Bin Husein osumnjičen je za zavjeru. Obavještajne službe, kojih u Jordanu ima na desetke, pronašle su dokaze da je princ Hamza s društvom na visokim položajima pokušao uzdrmati stabilnost i sigurnost kraljevine. Usto, tvrdilo se da su bili u kontaktu sa “stranim elementima”. Vojska je polubratu Hamzi zabranila izlazak iz kuće, korištenje interneta i svu vezu s vanjskim svijetom. – Neću slušati one koji govore da ne smijem izlaziti iz kuće, da ne smijem koristiti Twitter ili obratiti se svom narodu – izjavio je princ Hamza. Ne treba zaboraviti kako je Jordan izrazito važan saveznik Sjedinjenih Američkih Država te je svaki pokušaj destabilizacije te zemlje ujedno i prijetnja vječno problematičnoj situaciji na Bliskom istoku. – Optužujem vlast za nesposobnost, korupciju i zlostavljanje – govorio je prošlog tjedna Hamza, ne optužujući direktno kralja, svoga brata, ali zna se tko je vlast. Pa je dan–dva kasnije okrenuo ploču: – Potpisao sam pismo koje je izdala kraljevska palača. Stavljam se u ruke kralju i ostajem vjeran Ustavu meni drage Hašemitske Kraljevine Jordan.
Oni koji poznaju prilike u toj zemlji, iako to mediji točno ne navode, već se isključivo spominje “strani utjecaj”, pretpostavljaju da je Hamza pao pod utjecaj Saudijske Arabije, kojoj je cilj da i Jordan bude pod njezinom kontrolom. Zemlja je to koja je jedina ostala “svoja” u tom području gdje se sukobljava niz sila. Uz uhićene, poput Šarifa Hasana Ben Zaida, člana kraljevske obitelji, našao se i ministar financija Basem Avadalah, za kojeg se vjeruje da je blizak sa Saudijcima, pa i to govori tome u prilog. Ostavimo geopolitiku Bliskog Istoka postrani, no valja znati da je Abdullah II. izrazito dobar s Amerikancima, Joe Biden dolazio mu je u posjete još prije mnogo godina, dobar je bio s Barackom Obamom, a zgodni su i medijski izvještaji kako je Kraljica Rania modnim izričajem zasjenila čak i Melaniju Trump na zajedničkim druženjima. Amerikancima je, dakako, oduvijek bilo važno da Jordan i dalje ostane jedna od najstabilnijih zemalja regije. Ne pomaže im samo SAD, nego cijeli Zapad. Usto, Abdullah vodi samostalnu politiku; bez obzira na to koliko je blizak s Izraelom, drži da Palestinci moraju imati svoju politiku. Nije mu lako ni što se nalazi između dvije vatre – s jedne strane je Izrael, a s druge Saudijci, pa ni to što je ekonomska kriza sve veća, dugovi rastu, a problem ne olakšavaju ni sirijske izbjeglice te sve veći nedostatak vode. I gra koju je zaigrao njegov polubrat Hamza, pozivajući se na tešku situaciju zbog pandemije, siromaštva i ekonomije koja iz dana u dan u toj zemlji tone dublje, nije prošla. Ne čudi ni to da je američki State Department odmah pružio podršku kralju Abdullahu, te će učiniti sve da on ostane na vlasti.
Pomaže Amerikancima jordanski kralj još od 11. rujna 2001. u borbi protiv terorizma. Zna se i to da nakon američke invazije na Irak 2003. u Jordanu Amerikanci i danas imaju vojne baze. Prioritet je kralju ostao i mir s Izraelom, a cilj mu je promovirati ekonomsku i socijalnu modernizaciju sa slobodnim tržištem te popraviti status žena. – Moj je stav da ako se borite protiv vlastitog naroda, ako primjenjujete silu, to nikada ne završava dobro. Oni koji misle da je ubijanje nedužnih ispravna stvar nisu dio moje budućnosti. Štoviše, sigurnost i budućnost Jordana je pružiti ruku i Palestincima i Izraelcima – kazao je kralj. Za odnos s Izraelom će reći: – Imamo mir s Izraelom. Mi smo jedini koji smo preostali. Mnogi će pitati zašto imamo takav odnos ako od njega nema koristi. A moj je odgovor – uvijek imate koristi od mira. Zanimljivo je da kralj bolje govori engleski nego arapski. Ništa čudno, školovao se diljem svijeta i cijelu mladost proveo vani. Imao je prestižan vojni put. Prošao je niz škola, od Europe do SAD–a, no što se vojske tiče – obuku je završio na prestižnom britanskom učilištu Royal Military Academy Sandhurst, istom na kojem su bili britanski prinčevi William i Harry.
Dobio je status pukovnika britanske vojske, školovao se i u Oxfordu te zatim prošao u jordanskoj vojsci sve rodove, od padobranaca, tenkova, pilotirao američkim helikopterom Bell AH–1 Cobra koji se koristio u ratovima u Vietnamu, Panami, Iraku... Udokumentarcu Discovery Channela “Jordan: Kraljevska tura” izjavio je: – Kao kralj više ne smijem skakati padobranom. Za kralja je to preekstremno... Poznato je kako je, prije nego što će postati kralj, bio zapovjednik specijalne jedinice SOCOM, prema mnogima najbolje na Bliskom istoku. Iza njega je 35 godina staža na najvišim pozicijama u britanskoj i jordanskoj vojsci, a i kao kralj trenirao je vlastite vojnike. Spominjalo se da je i sam jordanski kralj sudjelovao u napadima na ISIL, no jordanska je vlada to opovrgnula. Istrenirani specijalac, bivši šef najelitnijih jedinica, sudjelovao u gašenju požara u blizini kraljevske palače u predgrađu Aman. Kralj je pomagao vatrogascima da što prije zaustave požar noseći vatrogasne aparate. – Zahvaljujući hrabrosti vojske i građana uspješno je zaustavljen požar u kvartu Kamaliya. Hvala svima koji su pomogli – objavio je na Twitteru kralj.
Upoznali se kod prijatelja
Uz sve te časničke i zapovjedničke uloge, bio je časnik i u – svemiru! Istina, fiktivni, ali ipak. Poznato je kako je kralj veliki fan serije “Zvjezdane staze: Voyager” te je još u doba dok je bio princ u epizodi “Istrage” glumio epizodnu ulogu. U zelenom odijelu bio je časnik za znanost na početku epizode. I dok se ostatak svijeta bavi kaučom kod Oprah, ljubavnim pričama (i svađama) Williama i Kate te Harryja i Meghan, na Istoku par iz bajke čine kralj Abdullah i kraljica Rania. Nježne fotografije na Instagramu, došaptavanja, proslave Valentinova, obiteljski portreti pa i fotografije sjedenja na kauču... Milina na Instagramu kraljice Ranije. Valja znati da je ona kao izbjeglica u doba Zaljevskog rata 1991. godine napustila Kuvajt i mir našla u Ammanu u Jordanu. – Upoznali smo se kod prijatelja na večeri, imao je osmijeh koji me privlačio poput magneta – izjavila je Ranija o njihovu prvom susretu. Zaručili su se šest mjeseci nakon prvog susreta. Nije ni čudno da sve tako brzo išlo. Uostalom, Ranija je više puta proglašena jednom od najljepših žena svijeta, pa joj ni princ nije mogao odoljeti. Nije ni sama Ranija znala da će postati kraljica, dugo se godina brinula za vlastitu karijeru. Radila je u Ammanu za Citibank, pa čak i u Appleovu predstavništvu. Upravo posao za Stevea Jobsa pomogao joj je da upozna supruga, budućeg kralja, jer je večeru na kojoj su se upoznali organizirala kraljeva sestra princeza Aisha, a Rania je došla kao gošća iz Applea. Na vjenčanju je bila u haljini koja je bila izvezena – pravim zlatom. – Posao kraljice je kao i svaki drugi – rekla je Palestinka rođena u Kuvajtu.
U Jordanu kraljeve supruge ne dobivaju automatski titulu kraljice, već ih sam kralj mora imenovati. Abdullah je to učinio kako bi je približio jordanskom narodu. S 28 godina bila je najmlađa kraljica na svijetu. Forbes će ju kasnije proglasiti jednom od 100 najmoćnijih žena svijeta. Ima vlastiti YouTube kanal, Facebook, milijune pratitelja na Instagramu. Pa je tako – kraljica influencerica. Sin Hussein (27) predodređen je za prijestolonasljednika. I on je završio istu britansku vojnu akademiju Sandhurst, a zgodno je da radi za Google, odnosno njihov inkubator Jigsaw. – Kraljevstvo koje ću predati sinu neće biti isto kakvo sam ja naslijedio – kazao je kralj. I kćer Salma (20) prva je princeza koja je postala vojni pilot. I najmlađi sin Hashem (16) najprije će proći vojne škole, pa tek onda dalje... Kralj u svim prilikama na ruci nosi crni ručni sat MTM Black Falcon (cijena oko 6000 kuna), što je vrlo skromno za kralja. Riječ je o malo poznatoj američkoj firmi, a sat pokreće baterija. I time se, skromnošću, javnosti predstavlja kao – čovjek iz naroda. Kraljica je nešto izbirljivija, prati modu, te je se može vidjeti u kreacijama Chanela, Balenciage...
Jordan je miljenica turista
Lako za modu, no kako se danas živi u Jordanu? Riječ je o državi koja graniči s Izraelom i Zapadnom obalom, Sirijom, Irakom te Saudijskom Arabijom. Turistički je poznata po Mrtvom moru, najnižoj točki na površini Zemlje (– 417 metara), napuštenom gradu Petri i crvenoj pustinji Wadi Rum. Otkako je Abdullah na vlasti, broj stanovnika Jordana udvostručio se. Od zemlje s pet milijuna stanovnika 1999. godine, danas se taj broj popeo na više od deset milijuna, a većina stanovnika živi u gradovima. Velika većina, dakako, su Palestinci. I kraljica je Palestinka, a iako je kralj 43. koljeno direktnog potomka proroka Muhameda, zagovara sekularizam. – Golema je odgovornost biti direktan potomak proroka Muhammeda. Moja obitelj na svojim plećima ima teret vodstva već 1400 godina. A ja neću zabrljati u svojoj dionici – kazao je Abdullah. Jordanci, uz Libijce, slove za najponosniju naciju regije. Tamo se živi prema plemenskim, starim beduinskim pravilima, primjerice podmititi nekoga ne dolazi u obzir. Mito na ulici ne postoji. Turisti su im do pandemije stizali, ture u kojima su stranci obilazili Bejrut i Libanon dolazile su i u Jordan. Od Bejruta, najvećeg libanonskog grada, do Jordana ima otprilike 2,5 sata vožnje. Za narod je kralj pozitivac, proveo je mnoge reforme. Direktno ili indirektno u zemlji vlada demokracija, čak je i Muslimansko bratstvo u parlamentu. – Razmišljam kao ljevičar kada je riječ o zdravstvenom sustavu i školovanju, a kao desničar kada je riječ o obrani. I ne znam koji je, prema tome, politički spektar. Mislim da je to izazov koji imaju mnogi Jordanci – kazao je kralj. Kraljeva je, dakako, zadnja. Na Bliskom istoku miješaju se velike sile. On je uspio napraviti pozitivne stvari, izolirao je Jordan kao jedinu zemlju, bez obzira na to što joj Zapad pomaže, koja je ostala neovisna među arapskim zemljama. Arapsko proljeće nije došlo do nje. Bez obzira na probleme i okolinu u kojoj se Jordan nalazi, ekonomski pad te pritiske sa svih strana, oni koji poznaju situaciju na Bliskom Istoku reći će: – Kralj Abdullah II. na tronu će ostati doživotno, u to nema sumnje...