Ujutarnjim satima u Zagrebu je preminuo istaknuti filmski producent i jedini hrvatski dvostruki dobitnik Oscara Branko Lustig (87).
Lustig je u karijeri dobio niz značajnijih međunarodnih priznanja i jedini je hrvatski osvajač dvaju Oscara za filmove „Schindlerova lista“ 1993. godine i „Gladijator“ 2000. godine. Dvostruki je dobitnik i Zlatnog globusa za navedene filmove.
Godine 2014. predsjednik Francuske dodijelio mu je Odličje viteza reda umjetnosti i književnosti, a iste je godine uvršten među 50 najvećih hollywoodskih producenata svih vremena, kao 29. na listi uglednog časopisa The Daily Beast.
O uspjehu glasovitog hrvatskog producenta kojeg je do hollywoodske filmske slave put vodio i fascinantnom životnom pričom preživjele žrtve Holokausta, najbolje govori činjenica da je rangiran ispred Jeremyja Thomasa (Last emperor), Davida Browna (Jaws), Charlesa H. Joffea (Arthur), Rona Howarda (Grinch), Ismaila Merchanta (Howards end), Ethana i Joela Coena (True Grit) i legendi poput Williama Wylera (Ben Hur), Waltera Miricha (West side story) te Michaela Phillipsa (Sting).
Branko Lustig rođen je u Osijeku, 10. lipnja 1932. od majke Vilme i oca Mirka. Njegovo djetinjstvo bilo je prekinuto kada je obitelj morala pobjeći iz Hrvatske zbog ustaških režimskih mjera protiv Židova. Kad mu je bilo deset godina naselili su se u Čakovcu, odakle su deportirani u Auschwitz.
Prvi filmovi na kojima je radio bili su ''Ne okreći se sine'' i ''Kozara'', 1970-ih radi na inozemnim koprodukcijama, što mu omogućuje da 1980-ih ode u Los Angeles i upozna Spielberga. Lustigovo iskustvo iz logora ugrađeno je u Schindlerovoj listi, u kojoj je Stevenu Spielbergu pomogao da ostvari što vjerniji prikaz logorskih scena. Za tu produkciju Lustig dobiva i najveću filmsku nagradu – Oscar. Od djeteta logoraša postao je jedan od najuglednijih producenata u Hollywoodu. Dobio je dva Oscara, dvije BAFTA-e, dva Globusa, dva Emmyja...
– Nisam ja toliko slavan kao što me prikazuju. Imao sam tu sreću da sam sedamdesetih, kada sam došao u Ameriku, sreo Spielberga, s njim sam poslije napravio odličan film ("Schindlerova lista"), poslije sam napravio još jedan fenomenalan film ("Gladijator"), i potom osam, devet filmova koji nisu loši. Premda i dandanas mislim da je "Pad crnog jastreba" zavrijedio Oscara, to je jako dobar film Ridleyja Scotta. Sreća me prati još od logora – izjavljivao je Lustig.
Sa Stevenom Spielbergom je nakon Schindlerove liste osnovao zakladu Shoah, koja je u samo nekoliko godina uspjela snimiti neprocjenjivo arhivsko blago za buduće naraštaje – 54 tisuće svjedočanstava preživjelih iz Holokausta, a od toga su stotine svjedočenja iz Hrvatske. Prije desetak godina Lustig se nakon 25 godina života u Kaliforniji sa suprugom Mirjanom i kćeri Sarom vratio u Hrvatsku.
– Poslijepodne odem u kazalište ili kino pogledati neki novi dobar film. Još sam uvijek član Američke akademije pa redovito dobivam nove filmove za koje glasujem. Putovat ću po školama i mladeži govoriti o Holokaustu. To je moja najvažnija misija – govorio je Lustig koji je od 2009. bio redoviti profesor na ADU, odsjek produkcija. Od 2008. vodio je udrugu Festivala suvremenog židovskog filma u Zagrebu. Potkraj svibnja proglašen je počasnim građaninom Zagreba, a priznanje je dobio za izniman doprinos promicanju vrijednosti demokratskog društva, filmske umjetnosti i kulture razumijevanja među različitima, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb.