Sjetva kasni zbog podzemnih voda na nižim predjelima

Dugotrajno zadržavanje visokog vodostaja rijeke Save uz nasip koji se proteže gotovo cijelom dužinom PŽ-a dobro ga je nakvasio, a u propusnim dijelovima učinio da velike površine obradivih površina tik uz nasip budu poplavljene.

Katastrofalno stanje

Voda se sporo povlači, što će biti katastrofalno za oranice koje su već bile posijane. Sjetva kasni i neće biti u optimalnim rokovima. Upitali smo neke od poljoprivrednika u Donjoj Mahali kakvo je stanje na terenu, a prve procjene nisu optimistične. Slavko Martinović, predsjednik Saveza poljoprivrednika ŽP je poljoprivrednik opredijeljen živjeti, kako to Posavci vole reći, od zemlje. Obrađuje se oko 115 ha plodnih posavskih oranica. Čak 93 ha posijao je pod pšenicom kroz suradnju s Robnim rezervama FBiH. Ostalih 20-ak ha je ostavio je za soju i kukuruz.- Ovo je definitivno loša godina za poljoprivredu. Proljetni radovi kasne u Posavini. Ima dvije vrste zemljišta. Ona koja je na višim predjelima nije je uzela voda, a samo 50-ak metara dalje druga parcela je pod vodom. Mehanizacija još ne može ući na veći dio parcela. Čekamo još koji dan da bi izvršili prvu prehranu i zaštitu. Na terenu Donje Mahale je polje od oko 500 ha gdje je oko polovinu zemljišta uzela Sava, bez obzira na obrambeni nasip jer voda je prošla kroz zemlju, objašnjava Martinović. Istina, rađeni su poslovi na učvršćivanju savskoga nasipa, ali mi poljoprivrednici smatramo da nisu baš išli po prioritetu jer je nasip učvršćivan tamo gdje baš i nema puno problema, a tamo gdje je najviše propustan nije urađeno ništa. Nadamo se da će to biti riješeno ove godine, zaključuje Martinović.

Neviđeni limiti

Uz nebrigu države poljoprivrednici Ilija Džoić i Martinović također smatraju da su ove godine postavljeni nemogući limiti u FBiH za soju.-To je neviđeni limit čak i za proizvodnju u razvijenim zemljama zapada jer 300 kg po dulumu je, tvrde posavski poljoprivrednici, nemoguće proizvesti u EU, a kamoli u siromašnoj BiH.