Delegat FSJ-a u Zagrebu bio je toga dana Ljubomir Bracanović iz Podgorice.
“Pola sata prije zakazanog početka utakmice počeli su incidenti na tribinama. Najprije na južnoj, gdje su bili smješteni navijači Crvene zvezde, došlo je do divljanja i kidanja reklama. Istovremeno i na sjevernoj strani, gdje su se nalazili navijači domaćih, počelo je letjeti kamenje prema organima reda kojih u tom trenutku nije bilo dovoljno na stadionu da bi mogli efikasnije djelovati... Sreća je što su se igrači koji su bili izašli na teren radi zagrijavanja na vrijeme povukli u svlačionice, inače bi im bili ugroženi životi. Napominjem da su u toj gužvi sudjelovali i igrači Dinama br. 10 i br. 7 koji su se upustili u obračun s organima reda”, stoji među ostalom u izvješću delegata.
Ta dvojica igrača bila su Zvonimir Boban, koji je zbog udaranja postao nacionalni heroj, dok Vjekoslav Škrinjar (igrač br. 7) nikada nije izgradio takav status. No pravi heroji tog uzavreloga maksimirskoga popodneva zapravo su bili Bad Blue Boysi koji su se, žestoko reagirajući na provokacije s južne tribine, upustili u bespoštedan i neravnopravan rat sa specijalcima.
Epilog tog dramatičnih zbivanja na stadionu bilo je 79 ozlijeđenih policajaca i 59 ozlijeđenih navijača. Za Dinamo su protiv Zvezde trebali igrati: Ibrahimović, Cupan, Preljević, Panadić, Lipovac, Prskalo, Škrinjar, Mladenović, Šuker, Boban, Peternac. Na klupi su bili Zdenko Miletić, Damir Lesjak, Dražen Boban, Dževad Turković i Igor Cvitanović.
Na žalost, u sjeni tih tragičnih zbivanja ostala je poražavajuća činjenica kako je Dinamo, pod vodstvom Josipa Kužea, toga proljeća prokockao veliku šansu za naslov prvaka. Kriza je kulminirala tjedan dana prije maksimirskih nereda, kada su plavi bili poraženi od Olimpije u Ljubljani s glatkih 0:3.
Usput, iako neki 13. svibnja 1990. označavaju početkom raspada Jugoslavije, ona je, barem u nogometnom smislu, trajala još jednu sezonu, pa je C. zvezda 18. svibnja 1991. u Maksimiru bila poražena od Dinama s 2:3.
Također, i Zvonimir Boban je, i nakon udaranja milicajca, još četiri puta nastupio za reprezentaciju Jugoslavije; posljednji put 16. svibnja 1991. protiv Ovčjih Otoka u Beogradu zajedno s Ivkovićem, Jarnijem, Vulićem, Prosinečkim, Šukerom i Ladićem.