Hrvatsku nogometnu reprezentaciju u ne tako zahtjevnoj 2023. godini čeka deset službenih natjecateljskih utakmica: po dva puta će u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo igrati protiv Walesa, Turske, Letonije i Armenije, u terminima u ožujku, rujnu, listopadu i studenome, a u lipnju je u Nizozemskoj na rasporedu završnica Lige nacija; polufinale, pa ili finale ili utakmica za treće mjesto.
Lipanj će u cijeloj sljedećoj godini biti najintrigantniji i najuzbudljiviji mjesec, ne samo zbog bitke za prestižni trofej s kremom europskog nogometa, Španjolskom, Italijom i Nizozemskom, nego i zbog toga što će se od 21. lipnja do 8. srpnja u Rumunjskoj i Gruziji održati Europsko prvenstvo selekcija do 21 godine, koje će izbornik vatrenih Dalić sigurno pratiti s posebnim zanimanjem.
Kostur se zna, traži se špica
No, doći ćemo do toga kasnije u ovoj priči. Ono što je za reprezentaciju najvitalnije za sljedeće barem šestomjesečno razdoblje već se dogodilo: Luka Modrić predvodit će vatrene najmanje do lipnja, pa u tom svjetlu momčad brončanih iz Katara neće doživjeti nikakve tektonske poremećaje.
Popis iz Dohe može doživjeti samo kozmetičke promjene; na primjer da se od reprezentacije oprosti Vida, pa se vrati Ćaleta-Car ili Pongračić. Ili da se u nekom trenutku ponovno nametnu nekada blistavi Josip Brekalo ili Luka Ivanušec. Uglavnom, konstrukcija vatrenih za Europsko prvenstvo u Njemačkoj 2024. gradit će se na temeljima katarske bronce, uz jednu ipak značajnu potencijalnu promjenu – pojavu novoga napadača na obzoru.
Bruno Petković (28) i Marko Livaja (29) postigli su na Svjetskom prvenstvu po jedan pogodak, Ante Budimir (31) i dalje je uronjen u apstinencijsku krizu, te je izbornik Dalić prisiljen proširiti potragu za napadačem. Tako će već ove zime biti otvoren natječaj za tu poziciju u reprezentaciji, pa će u Dalićev fokus ponovno doći Antonio Mirko Čolak (29) iz Glasgow Rangersa i Petar Musa (24) iz Benfice. Osobito ovaj drugospomenuti, s obzirom na njegovu dob i činjenicu da igra u najjačemu klubu od svih reprezentativaca koji pretendiraju za poziciju napadača. Tu se sada vraćamo i na priču o Europskom prvenstvu mladih.
Naime, u Bišćanovu “posjedu” još su dvojica potencijalnih A-reprezentativaca iznimne i obećavajuće nadarenosti: Roko Šimić (19) i Dion Drena Beljo (20). Obojica će u sljedećem razdoblju također biti pod Dalićevim povećalom, opservirani i analizirani iz svih kutova. Tu će presudnu ulogu odigrati izbornikovi skauti specijalizirani za napadače, Ivica Olić i Mario Mandžukić. Hrvatska jednostavno vapi za svježom krvi u napadu za sljedeće četverogodišnje razdoblje, a ta bitka čak sedmorice igrača odvijat će se cijele sljedeće kalendarske godine.
Da podsjetimo, na Europskom prvenstvu mladih 2004. godine u A-reprezentativca profilirao se jedan od naših najvećih napadača svih vremena Eduardo da Silva: u svibnju 2004. igrao je za mladu vrstu na EP-u u Njemačkoj, a u studenome je kod Cice Kranjčara debitirao za A-selekciju. Isti put u istoj godini prošao je i Niko Kranjčar. Osim Šimića i Belje, pozornost stožera A-reprezentacije na Euru u Rumunjskoj imat će barem još dvojica dragulja, hajdukovac Stipe Biuk i dinamovac Martin Baturina.
Pronalaženje novoga napadača bit će druga najvažnija Dalićeva misija u 2023. godini: prva je, naravno, plasman na Europsko prvenstvo, dok nastup u završnici Lige nacija nije opterećen bilo kakvim imperativom. U tom natjecanju Hrvatska je samim plasmanom na Final Four ostvarila cilj. Dapače, taj će miniturnir Daliću omogućiti da u jakim utakmicama testira trupe koje će imati značajniju ulogu na Euru u Njemačkoj: Stanišića, Šutala, Sučića, Erlića, Jakića, možda i spomenutoga Musu...
Dakle, ako Luka Modrić u ljeto i završi svoju priču u reprezentaciji, ona bi u Njemačkoj imala obrise respektabilne momčadi: s Livakovićem na vratima, u obrani s Juranovićem, Šutalom, Gvardiolom, Erlićem, Sosom... u vezi s Brozovićem, Jakićem, Kovačićem, Majerom, Sučićem, Pašalićem... u polušpici s Kramarićem ili Vlašićem, na krilima s Perišićem, Oršićem, Pašalićem, Brekalom... i u špici s još uvijek neizvjesnim protagonistima.
Ako je mogao Del Bosque...
Međutim, uz pretpostavku da na Svjetskom prvenstvu 2026. u Kanadi, SAD-u i Meksiku više neće biti tada 37-godišnjih Lovrena i Perišića, pa 35-godišnjeg Kramarića ili 34-godišnjega Brozovića, Hrvatska ni tada neće imati razloga strepjeti od urušavanja kvalitete. Tada će Gvardiolu i Sučiću biti tek 26, Erliću, Sosi, Majeru, Ivanušecu, Brekalu i Musi 28, Vlašiću i Jakiću 29, Baturini i Šimiću 23 godine...
Pa kako to onda ne bi bio izazov i za izbornika Zlatka Dalića? Njemu će tada biti tek – šezdeset. Dokazano je u praksi da je to idealna trenerska dob da se postane svjetski prvak – Vicente del Bosque sa 60 osvojio je svjetski naslov sa Španjolskom!