Smrti vrhunskih sportaša šokantne su do mjere da se zapitamo pa kako je moguće da se to dogodi nekome tko je upravo na ekstremnim naporima gradio iznadprosječne tjelesne kapacitete. No upravo na stranicama Hrvatskog društva za sportsku medicinu našli smo podatak koji kaže da je rizik od tragičnog događaja kod vrhunskih sportaša 2,8 puta veći u odnosu na vršnjake koji se ne bave sportom. Za razliku od svih onih nemilih smrtnih slučajeva na sportskim terenima, u vrijeme intenzivnih napora, najnoviji slučaj smrti jednog vrhunskog sportaša još je šokantniji jer se dogodio tijekom najvećeg mirovanja – u snu. Danas je potvrđeno da je umro od srčanog zastoja, pokazali su rezultati autopsije.
Astori se nije probudio
To što se, bez i najmanje naznake da je u životnoj opasnosti, kapetan talijanskog prvoligaša Fiorentine Davide Astori nije probudio šokiralo je cijeli nogometni svijet, a ponajviše sportsku Italiju za koju je poznato da je među prvima u svijetu sportske kardiologije. – Od njih učimo i mi, Amerikanci i druge zemlje. Uostalom, vidjeli ste da su upravo oni otkrili srčani problem najboljeg svjetskog vaterpolista Sukna – kazao je jedan od recenzenata sveučilišnog udžbenika o sportskoj kardiologiji prof. dr. sc. Josip Vincelj, kardiolog iz Kliničke bolnice Dubrava. S uglednim specijalistom razgovarali smo i o tome što se i zašto moglo dogoditi talijanskom nogometašu. I to bez ikakvih simptoma koji bi ga upozorili na opasnost i nakon nedavnog sistematskog pregleda po čijim se nalazima s lakoćom “kvalificirao” za nesmetano nastupanje.
– Kada se iznenadna smrt dogodi na terenu, obično je to posljedica prirođenih srčanih anomalija koje su takve da se ne mogu otkriti standardnim dijagnostičkim pretragama kao što su elektrokardiogram, a neke čak ni ultrazvukom. Takve anomalije mogu se otkriti tek vrlo detaljnim, sofisticiranim pretragama koje se ne rade u svakodnevnoj kliničkoj praksi, a rade ih možda samo najbogatiji svjetski klubovi. Astoriju se moglo dogoditi da mu aritmija dovede do zastoja srca ili da dođe do velikog moždanog udara. On je mogao imati i moždanu aneurizmu, proširenje krvne žile, koja mu je u snu mogla puknuti pa da dođe do izljeva krvi u mozak. Nažalost, većina ovakvih bolesnika tijekom života nema nikakvih simptoma sve do samog tragičnog kraja. Kao ekspert dr. Vincelj vještačio je u jednom slučaju iznenadne smrti na sportskom terenu.
– Jedan se naš trećeligaški nogometaš srušio kad je otišao po loptu koja je izašla izvan terena. Reanimacija, nažalost, nije uspjela, a obdukcijom je utvrđeno da je imao hipertrofijsku kardiomiopatiju, prirođenu srčanu grešku. Kod takve greške srčane stijenke su zadebljane i zbog toga nastaje problem opskrbe tog mišića krvlju. A to dovodi do ishemije srčanog mišića i aritmije što sve uzrokuje srčani zastoj. Upravo je hipertrofijska kardiomiopatija jedan od uzroka iznenadne smrti kod mlađih ljudi. To je anomalija koju čini više od 10 gena.
Nedostatna dijagnostika
U našoj nevjerici opet smo se vratili na smrt sportaša u snu, u stanju potpunog mirovanja.
– Ako je imao proširenu jednu od moždanih arterija, što nazivamo aneurizmom, a one prijete rupturom, to se moglo vidjeti jedino postupkom angiografije i magnetske rezonancije, no to su pretrage koje se ne rade u standardnoj kardiološkoj dijagnostici.
S obzirom na to da je Astori liječen od tumora testisa, u kojoj su mjeri moguće kemoterapije mogle biti kardiotoksične?
– Mogle su itekako jer zračenja loše djeluju na srčani mišić, odnosno na miocitne stanice srčanog mišića. No takvo što trebalo bi se vidjeti na ultrazvuku i u ostalim dijagnostičkim pretragama.
Na koncu nam je profesor Vincelj iznio primjer iz stručne prakse, vezane uz urođenu srčanu manu osobe koja se nije bavila vrhunskim sportom.
– Jednoj mojoj pacijentici od 60-ak godina nedavno smo otkrili prirođenu grešku na srcu kakvu žena u trudnoći ne bi mogla preživjeti. No na koncu se ustanovilo da gospođa nije majka i s jedne joj je strane to sačuvalo glavu.