Vlada FBiH upoznala se s informacijom o stanju ravnopravnosti spolova tijekom i tijekom oporavka od krize prouzročene pandemijom koronavirusa u FBiH, s prijedlogom mjera za unaprjeđenje, radi usuglašavanja sa standardima za ravnopravnost spolova koju je izradio Gender centar FBiH. Informacija je predložena radi osiguranja usklađivanja mjera koje se donose za FBiH, a koje trebaju biti usklađene s propisima BiH i FBiH tako da sadrže i procjenu utjecaja na ravnopravnost spolova jer je nesporno da krize različito utječu na žene i muškarce, piše Večernji list BiH. Štoviše, prema procjenama stručnjaka, ova kriza promijenit će živote i u idućem razdoblju te će imati izravan utjecaj na naš privatni i profesionalni život.
Manja zastupljenost
Mjere oporavka od koronavirusa, ako se budu pažljivo planirale, mogu biti prilika da se kompenziraju oblasti neravnopravnosti, dok se novi načini djelovanja mogu prilagoditi različitim potrebama žena i muškaraca tamo gdje su njihove potrebe različite. U BiH i dalje postoje značajne rodne razlike u iskorištavanju prava i mogućnosti koje nudi društvo, pristupu ekonomskim mogućnostima i djelovanju. Prema procjenama Svjetske banke, u BiH se gubi oko 16% bruto nacionalnog prihoda zbog rodno zasnovanih razlika u radnoj snazi.
Prema globalnom indeksu Svjetskog ekonomskog foruma za 2018., svega trećina radno sposobnog stanovništva (i samo četvrtina radno-sposobnih žena) BiH je zaposlena, dok je stopa zaposlenosti EU-28 za 2017. veća od 72%. Zbog toga je BiH na 115. mjestu od 149 zemalja. S ocjenom 0,64 BiH zaostaje za regijom, uključujući RH, Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru i S. Makedoniju. Ankete o radnoj snazi u BiH pokazuju da, unatoč aktivnim mjerama zapošljavanja, u 2018. u radnoj snazi bilo je još 236.000 muškaraca više nego žena, 208.000 više muškaraca u zaposlenom stanovništvu od žena, dok je 294.000 žena više koje su bile neaktivne u odnosu na muškarce.
Potrebno je, prilikom donošenja mjera oporavka, imati u vidu da u BiH postoji i vertikalna i horizontalna segregacija radne snage. Tako su sektori kao što su obrazovanje i zdravstvena zaštita tradicionalno promatrani kao mjesta prevalentnog zaposlenja žena, ali najčešće na nižim razinama hijerarhije.
Nasilje nad ženama
Rezultati istraživanja o dobrobiti i sigurnosti žena u BiH pokazuju da su 4 od 10 žena izjavile da su iskusile psihološko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života od partnera ili drugih osoba. Nažalost, većina ne prijavljuje nasilje navodeći sram, materijalnu ovisnost/probleme, nedostatak informacija, nepovjerenje u službe i, u konačnici, strah.
Posebno zabrinjava nedostatak službenih podataka u odnosu na prijave nasilja koje su podnijele društveno isključene skupine poput žena s invaliditetom, Romkinje i druge. Budući da se nasilje najčešće događa u obitelji, mjere socijalne distance povećavaju rizik izloženosti žena i djevojčica svim oblicima rodno zasnovanog nasilja, uključujući nasilje u obitelji.•