Zrinjskom treba novi stadion u Mostaru

Zrinjski će uzvratni susret 3. pretkola Europske lige igrati kao domaćin na Pecari, na stadionu NK Široki Brijeg. U prva dva pretkola (slovački Spartak, malteška Valletta) Zrinjski je bio domaćin pod Bijelim brijegom, pa mnogima nije jasno zašto protiv Bugara mora “gostovati” na Pecari. Razlog se krije u Uefinim pravilnicima o licenciranju, koji su jako strogi i puni detalja. Klubovi sudionici Uefinih kupova moraju ispuniti niz kriterija, od kojih je i onaj infrastrukturni (uz financijski, stručni, administrativni i sigurnosni). Što je stupanj natjecanja u koji dođu klubovi viši, kriteriji su stroži i veći.

Rasvjeta, internet...

Trenutačno, kada su u pitanju bh. stadioni, samo Bilino polje u Zenici i Pecara u Širokom ispunjavaju uvjete za 3. pretkolo. Koševo, Grbavica, Stadion HŠK Zrinjski, Gradski stadion u Banjoj Luci, Tušanj itd. imaju “dovoljno” nedostataka da ne mogu dobiti licencije. Da ih sve ne nabrajamo, spomenut ćemo neke kao što su: propisane minimalne dimenzije travnjaka (105x68), minimalna udaljenost travnjaka od ograde, sigurnosni izlazi na stadionu za gledatelje za slučaj možebitnih nesreća, automatski brojači gledatelja na ulazima na tribine, broj zahoda za gledatelje u sklopu stadiona (jedan zahod na 500 gledatelja), propisani minimalni broj četvornih metara u svlačionicama, svlačionice za suce, soba za opunomoćenika, soba za antidoping kontrolu, broj sjedećih mjesta na tribinama, propisani minimalni broj natkrivenih sjedećih mjesta, najmanje dva tv studija za prijenose i platformama za tv kamere – s propisanim brojem četvornih metara za najmanje pet (5) komentatorskih mjesta (sa stolovima i priključcima za struju i internet), internetski priključci (najmanje 30), soba za tiskovne konferencije s propisanim minimalnim dimenzijama, reflektorska rasvjeta za noćne utakmice s propisanim brojem luxa, videonadzor cijeloga stadiona (igralište, gledalište, unutarnji prostori te prostor oko stadiona). Svake godine Uefa povećava zahtjeve (ili mijenja) za svaki stupanj natjecanja (po pitanju infrastrukture, ali i ostalim kriterijima). Tako je do sada bilo propisano da svečana loža ima minimalno 250 mjesta, a ubuduće će minimum “pasti” na 70 mjesta, s tim da će svečana loža morati biti smještena na prostoru (pravcu) između šesnaesteraca.

Stroži kriteriji

Uefa od sljedeće godine uvodi i odredbu da svi travnjaci moraju imati grijanje, ali će se tu voditi računa o klimatskim uvjetima u kojima egzistiraju ti klubovi (gledat će se “kroz prste” klubovima čiji su stadioni u povoljnijim klimatskim uvjetima). Već smo spomenuli da za svaki stupanj natjecanja uvjeti za dobivanje licencije nisu isti, tj. stroži su za viša kola i skupni dio natjecanja u Ligi prvaka i Europskoj ligi. Uefa je ipak “fleksibilna”, pa klubovi iz siromašnih zemalja tu i tamo ishode licencije bez da im se gleda svaka sitnica (koje se gledaju klubovima u razvijenijim zemljama). No, Uefa ponekad i “cjepidlači”, pa je 2014. godine Široki stigao u 3. pretkolo Europske lige, ali je imao licenciju za Pecaru samo za dva pretkola. Morao je igrati u Zenici, jer je Bilino polje imalo licenciju, a Pecara ne zbog nekih (naoko) sitnica. Iduće su godine nedostaci otklonjeni.

Kad bi se Zrinjski plasirao u skupinu Europske lige, mogao bi igrati na Pecari (iako nije licencirana za 4. kolo), jer bi ipak igrao na najboljem licenciranom stadionu u BiH (ne bi morao ići u inozemstvo). Pisali smo o onom što stadioni moraju imati za 3. pretkolo, pa je jasno da je stadion Zrinjskog (i drugi u BiH) u ovom trenutku daleko od licencije. Na znanje odgovornim čelnicima klubova za budućnost. Mora se uložiti puno truda i novca da bi se stvari dovele uredile kako Uefa traži. Ne može se u nedogled pravdati “posljedicama rata”, što je godinama bio zgodan izgovor bh. klubova. I – nema kod Povjerenstva za licenciranje pri NS BiH popusta, jer to je tijelo pod Uefinom prismotrom, pa privilegije nisu uspjeli dobiti ni “klubovi slavne prošlosti”, što se događalo kad su u pitanju licencije za bh. ligu.

Projekt “Zrinjski”

To da će Zrinjski tražiti put u posljednje pretkolo Europske lige izvan Mostara pokrenulo je lavinu komentara, a na Facebooku je nekoliko aktivista otvorilo novu-staru temu – izgradnju novog ili pak adaptiranje postojećeg stadiona pod Bijelim brijegom. A puno je razloga za to. Najprije na to pozivaju apetiti mostarske publike i onih koji podržavaju projekt kojeg se u Hercegovini doživljava poput Barcelone u Kataloniji. Naime, klub iz Mostara je tri puta uzastopno prvak zemlje ponajprije zahvaljujući privatnoj inicijativi i jednome svojevrsnom obliku dišpeta koji je odgovor na sve što se događa u zemlji. Cijelu tu filozofiju Zrinjskog, upravo svojim porukama, a koje su često i tema različitih komentara, oslikavaju Ultrasi. O novome stadionu već se razmišljalo u drugome dijelu grada, a što bi podrazumijevalo golemu investiciju koja bi pak potkopala ambicije o nastavku sna s tri trofeja. Jedna, puno realnija je i adaptiranje stadiona Zrinjskog. Bilo što da prevagne, jednako kao i za nacionalni stadion u Hrvatskoj, ova ideja morat će okupiti ne samo Mostar, nego i sve Hrvate u BiH. •