Spremni smo s Vladom FBiH tražiti partnera za koncesije na koridoru

Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić jedan je od ovogodišnjih dobitnika Večernjakovog pečata. O dojmovima s dodjele priznanja, ekonomskoj situaciji u BiH i suradnji dva entiteta s premijerom Džombićem razgovarali smo tijekom njegova posjeta našem štandu na mostarskom sajmu.

Ne događa se često da premijeri, posebno u kriznim vremenima, dobivaju priznanja. Kako komentirate činjenicu da ste jedan od dobitnika Večernjakovog pečata?

- Bio sam zatečen na samoj manifestaciji, jer je to bila nagrada za jednog premijera u situaciji kada imamo utjecaj globalne ekonomske krize na sve zemlje, pa tako i na našu regiju i na Republiku Srpsku. Ovo priznanje je značajno za mene, a bio sam zatečen, jer sebe ne smatram klasičnim političarom ili barem mislim da nisam političar. U svakom slučaju, drago mi je što sam dobio nagradu, ali je shvaćam kao nagradu cijeloj Vladi, jer ja nisam čovjek koji sam radi taj posao. Dali smo sebi izazovne zadatke u još jednoj teškoj godini i mogu reći da smo 2011. godinu završili onako kako smo i planirali. S jedne strane smo usuglašavali reforme sa socijalnim partnerima, a s druge strane smo radili s Gospodarskom komorom na uklanjanju barijera za poslovanje i investicije. Putem Investicijsko-razvojne banke RS-a smo nastavili podržavati kreditnu potporu gospodarstvu i financijskom sektoru. Pokrenuli smo i određene infrastrukturne projekte, te stvorili uvjete za pokretanje dodatnih u proljeće ove godine. Ostvarili smo pozitivan gospodarski rast koji će biti oko jedan posto za prošlu godinu, nastavili smo s rastom industrijske proizvodnje, te sačuvali financijsku i socijalnu stabilnost RS-a i ti rezultati na prvi pogled, možda, izgledaju skromno, ali kada gledamo globalna kretanja, pa i ona u regiji, možemo biti zadovoljni. I dalje naš najveći izazov i prioritet ostaje povećanje stope zaposlenosti.

BiH očekuje novi stand-by aranžman s MMF-om i čini se kako on nakon pozitivnih koraka u BiH više nije upitan. Što bi on konkretno značio za Republiku Srpsku?

Nije upitan sa stanovišta političkih aktera u BiH, jer je na Fiskalnom vijeću BiH postignuta suglasnost da pozovemo predstavnike MMF-a i razgovaramo o novom aranžmanu koji bi iskoristili za relaksaciju otplate rata inozemnog duga. Jedan manji dio kreditnog duga prema MMF-u iz postojećeg aranžmana stiže na naplatu krajem ove godine, ali većina stiže na naplatu u sljedećim godinama i mi prvenstveno želimo ostvariti novi aranžman s MMF-om kako bi nova sredstva iskoristili za otplatu duga po osnovi starog aranžmana i tako sebi stvorili dodatno vrijeme za konsolidaciju prihodovne i rashodovne strane. Što se tiče RS-a, mi mislimo da već u 2013. godini trebamo izbalansirati prihodovnu i rashodovnu stranu i zaustaviti stvaranje deficita. Ovaj aranžman s MMF-om nam mnogo znači i zbog toga što podiže kredibilitet zemlje i onda imamo povoljniji odnos i s drugim međunarodnim financijskim institucijama kada su u pitanju razgovori o infrastrukturnim projektima. Ako se, pak, to ne dogodi, imamo rezervnu varijantu koju smo koristili i protekle dvije godine, a to je izdavanje obveznica RS-a, gdje smo do sada izlazili na domaće financijsko tržište, ali imamo i razrađen program za izlazak na međunarodno tržište. Međutim, ta sredstva su realno skuplja od aranžmana s MMF-om.

Kao jedno od alternativnih rješenja u slučaju izostanka novog stand-by aranžmana s MMF-om spominje se i mogućnost povećanja stope PDV-a. Kakav je Vaš stav o tome?

Nigdje nema službenog prijedloga za povećanje stope PDV-a. Vlada RS-a je prije nekoliko godina predlagala uvođenje diferencirane stope PDV-a. Iako ona za sobom vuče neke rizike, ona bi bila pravednija, jer bi omogućila da smanjimo PDV na osnovne prehrambene proizvode, a da podignemo PDV na luksuz. Taj prijedlog tada nije prošao. Sada se spekulira o povećanju jedinstvene stope PDV-a. Smatram da i FBiH i RS-u trebaju dodatni prihodi, ali povećanje PDV-a nije dobar put za osiguranje tih prihoda.

Šetorica stranačkih lidera su na posljednjem sastanku u Banjoj Luci postigli suglasnost o potrebi smanjenja javne potrošnje. Je li smanjenje plaća i broja zaposlenih u administraciji dobro rješenje?

Mislim da se govorilo o uštedama u proračunu BiH. Vidjeli ste da je usklađen proračunski okvir za ovu, kao i okvir za iduće godine. Dogovorena je i raspodjela sredstava s računa Uprave za neizravno oporezivanje za iduće tri godine. To je važno, jer ako uđemo u novi aranžman s MMF-om, nećemo imati svake godine probleme s ispunjavanjem uvjeta vezanih uz usvajanje proračuna. Možda će MMF postaviti neke nove uvjete vezano uz socijalne reforme, ali mi u RS-u nemamo problema s tim, jer smo provodili takve reforme i bez zahtjeva MMF-a. Kada je u pitanju državni proračun, dogovor o njegovom okviru pokazao je da tu postoji itekako velikog prostora za uštede. Plaće i materijalni troškovi u državnim institucijama su značajno veći nego u entitetima. Važno je sada pokazati solidarnost i praviti uštede na svim razinama vlasti gdje god je to moguće. Entiteti su to radili proteklih godina.

Može li se i u kojim oblastima u BiH postići suglasnost o zajedničkim projektima? Je li to izgradnja infrastrukture, cestogradnja ili nešto treće?

Na tome treba raditi. Pokrenuli smo jednu inicijativu i mislim da smo na dobrom putu da deblokiramo rad Elektroprijenosa BiH. Tu se stvara prostor za značajnije investicije koje su važne za oba entiteta. Razgovarali smo i o drugim projektima, kao što je izgradnja zajedničke hidroelektrane. Pozvao sam premijera Nermina Nikšića da koordiniramo izdavanje koncesija za koridor Vc i da u isto vrijeme raspišemo međunarodni tender kako bismo privukli nekog od strateških partnera iz Europe koji bi bio zainteresiran za neku veću dionicu. Postoji još projekata na kojima se može raditi i Vlada RS-a je otvorena za suradnju.

Iz RS-a stižu tvrdnje kako je 80 posto pitanja u procesu europskih integracija u nadležnosti entiteta. Može li se, ipak, postići jedinstven nastup u BiH prema EU, kao što to očekuju u Bruxellesu?

- Može i mora. Mi smo na putu ispunjavanja uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije za dobivanje kandidacijskog statusa sredinom ove godine. Tek nakon toga je pred nama veliki put, i točno je da je 80 posto onoga što obuhvaća taj put u ustavnoj nadležnosti entiteta, i to se mora poštivati. Nije sporno da postoji jedna točka koja će kontaktirati s EU-om, ali mi želimo decentralizirani pristup kako bi bili što uspješniji u provedbi svih reformi koje stoje pred nama. Tu ne mislim samo na entitete, jer treba napraviti infrastrukturu i u jedinicama lokalne samouprave, koje sutra trebaju biti u stanju provesti projekte koji se stavljaju pred njih vezano uz korištenje predpristupnih i pristupnih fondova.

Hrvatski i bošnjački predstavnici se žale na nedovoljnu zastupljenost u institucijama RS-a i lokalnih zajednica u tom entitetu. Jeste li i što spremni poduzeti kako bi se stanje u pogledu nacionalne strukture zaposlenih promijenilo?

- Vjerujte da ne postoje nikakve rezerve prema ljudima nesrpske nacionalnosti koji se prijavljuju na natječaje za posao. Prema predviđenim procedurama, biramo najbolje za sva radna mjesta, ali imamo problem što nemamo dovoljno kandidata iz bošnjačkog i hrvatskog naroda koji se javljaju na natječaje i zbog toga nacionalna struktura u javnoj upravi nije ispoštovana. Koristim i ovu priliku da pozovem sve Bošnjake i Hrvate u RS-u koji žele raditi u javnoj upravi da se prijavljuju na natječaje kako bismo popravili nacionalnu strukturu u administraciji.