Prema podacima nevladine Organizacije nepriznatih država i naroda (UNPO), u svijetu trenutačno ima više od 50 manjinskih skupina i samoproglašenih država koje žele biti međunarodno priznate.
Mnoge od njih u savjetodovanom mišljenju Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji je zaključio da deklaracija o neovisnoti Kosova ne krši međunarodno pravo, traže pravni presedan koji bi im dao pravo na odcjepljenje. Opasnost od širenja bauka separatizam kao svoj argument protiv mišljenja ICJ-a koristila je i Srbija, a pojedini srbijanski mediji, poput tabloida Press, išli su toliko daleko da su na nebulozni popis "novih država po novom međunarodnom pravu i pravu na samoopredjeljenje" stavili Siciliju, Sardiniju i Istru u kojoj "Istrani i talijanska manjina mogu tražiti odcjepljenje".
ICJ se u savjetodavnom mišljenju o Kosovu nije bavio pitanjima prava na samoopredjeljenje, nije proglasio kriterije kada se neki narod ili manjina mogu samoopredijeliti, kao što nije ni utvrdio koje je pravo jače, na samoopredjeljenje ili teritorijalni integritet, objašnjava ugledni beogradski stručnjak za međunarodno pravo dr. Vojin Dimitrijević. On smatra da je ICJ na taj način "elegantno izbjegao mogućnost" da svojom odlukom o Kosovu izazove nova odcjepljenja u svijetu. – Mnogi će pokreti biti osokoljeni odlukom ICJ-a, ali separatistički pokreti ovise o vlastitom uspjehu. Mogu nabrojiti mnoge pokrete koje je bivša Jugoslavija podržavala, kao što je Polisario u Zapadnoj Sahari, pa nisu uspjeli. Sud je pažljivo rekao da je jedna stvar to što se po unutrašnjem pravu mnogih zemalja odcjepljenje i separatizam kažnjavaju kao kazneno djelo. Sud je rekao da Kosovo ne rješava po unutrašnjem pravu, nego po međunarodnom pravu jer je pitanje na koje su odgovarali bilo je li proglašenje neovisnosti Kosova u skladu s međunarodnim pravom – izjavio je profesor Dimitrijević za B92.
Odlukom Međunarodnog suda pravde osokoljen je i premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji je odmah nakon objave mišljenja o Kosovu izjavio da i RS sada ima pravo na odcjepljenje.
Da je pročitao odluku o Kosovu, shvatio bi da ICJ ne dijeli njegovo mišljenje, nego ističe prije izrečena stajališta prema kojima je Republika Srpska nezakonita tvorevina utemeljena na sili i kršenju zakona. Naime, nekoliko sudionika višemjeseče rasprave pred ICJ-em, kako se navodi u mišljenju suda, pozvalo se na rezolucije Vijeća sigurnosti iz prošlosti koje su osudile neke pokušaje proglašenja nezavisnosti. Jedna od njih je i rezolucija Vijeća sigurnosti 787 iz 1992. o Republici Srpskoj. ICJ nije takva mišljenja prihvatio jer se u rezolucijama VS-a, uključujući i onu o Republici Srpskoj, navodi kako su ti pokušaji proglašenja nezavisnosti bili nezakoniti "jer su bili povezani s nezakonitom uporabom sile i drugim kršenjima međunarodnog prava". U slučaju Kosova Vijeće sigurnosti nikada nije donijelo takvu rezoluciju, navodi sud u svome mišljenju.
Srbija nakon svega može vrlo malo učiniti jer ima sužen manevarski prostor. Nova rasprava pred Ujedinjenim narodima o Kosovu ne bi dovela do bitnih pomaka za Srbiju. Novi pregovori, koje svi zazivaju, neće ukinuti neovisnost Kosova. Diplomatska ofenziva koju je pokrenuo Beograd, poslavši izaslanike u 55 zemalja, može samo usporiti nova priznanja i odgoditi članstvo Kosova u UN-u.
Kosovske vlasti najavile su da će za godinu dana podnijeti zahtjev za članstvo u svjetskoj organizaciji. Nitko sa sigurnošću ne zna kada će Kosovo ući u UN, ali je Michel Platini lani u Beogradu izjavio da će Kosovo tada postati član Europske nogometne federacije. Kada Kosovo uđe u Uefu, postoji mogućnost da igra protiv Srbije, koja tada valjda neće promašiti "ceo fudbal" kao što ga je promašila zatraživši da sud UN-a donese odluku o legalnosti neovisnosti Kosova uvjerena da će dobiti pravnu bitku.
Preuzeto sa www.vecernji.hr