Narodnu da nesreća nikad ne dolazi sama, najbolje ovih dana osjećaju poljoprivrednici juga Hercegovine. Dok je pozornost javnosti koncentrirana na zbrajanje šteta u plasteničko-stakleničkoj proizvodnji, trpe i druge oblasti proizvodnje. Jedna od njih je i rasadničarska proizvodnja. Skoro jednomjesečni snijeg zaustavio je sadnju, odnosno prodaju. Takvo stanje brine proizvođače. O nevoljama rasadničarske proizvodnje Milenko Soče direktor čapljinskog Agroherc“ d.o.o. kaže:
- Veljača je po tradiciji najaktivniji mjesec kad su u pitanju priprema zemljišta i sadnja, a ove je godine prošla u potpunoj neaktivnosti. Snijeg se tek otopio, zemlja je raskvašena, sadnja je blokirana. Sadni materijal je u trapovima, čeka kupce, prodaje nema, pitanje je hoće li je i biti? Ja sam pesimist za ovu godinu, bojim se da će puno materijala kod nas, kao i kod drugih proizvođača, ostati neprodano. Nešto smo posadili i prodali jesenas, ali to je malo. Situacija je izuzetno teška, samo Agroherc ima više od 100.000 loznih cijepova i približno toliko sadnog materijala voća, a gdje su drugi proizvođači, a tu je i uvoz iz Srbije preko istočne Hercegovine. Mi smo već u hladnjače stavili sadni materijal, pa čeka kupce u optimalnim uvjetima.
Može čekati do petog mjeseca, najdalje do početka šestog. U još težoj situaciji su proizvođači sadnog materijala koji nemaju hladnjače. Njima preostaje jedino da se nadaju svježijem proljeću i čuvanju u podrumima i prostorima gdje su temperature ujednačenije. Međutim, ni to nije trajnije rješenje jer će sadni materijal krenuti. U tom slučaju, kako je istaknuo direktor Soče, jedini izlaz je sadni materijal utrapiti ili vratiti u ‘rastilo’, odnosno zemlju i tako ga sačuvati za sljedeću godinu. “Tako će imati trogodišnje ili četverogodišnje sadnice koje su manje kvalitetne, ali bolje i to nego da se sadni materijal bacaju”, mišljenja je direktor Agroherca. Uglavnom, podizanje novih nasada – vinograda i voćnjaka, na jugu Hercegovine u cijelosti je blokirao snijeg. Proizvođači sadnog materijala se nadaju kako će potražnja, iako rokovi izmiču, živnuti. Cijene su uobičajene, lozni cijepovi se kreću se od 1,2 do 2 KM, dok se sadnice voća kreću do 3 marake komad.