Što znači... Interpelacija?

U parlamentarnom životu česte si interpelacije. Prema rječnicima interpelacija je pismeni ili usmeni zahtjev da se što objasni. Interpelacija je često upravljena vladi ili nekom ministaru da nešto pojasni. U Rječniku stranih riječi Vladimira Anića i Ive Goldsteina interpelirati znači upasti komu u riječ u izlaganju, ubaciti koji detalj. Po Novom rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića interpelirati znači i obratiti se nekomu pitanjem, osloviti, nagovarati nekoga.

Interpelacija je po Klaiću upit upravljen u parlamentu na ministra, obično u vezi s nekim događajem ili procesom, ali i upit iz publike upućen govorniku. Interpelacija je i upadica. Ovoga u Bosni i Hercegovini i bližem okruženju ima i previše, dok interpelacija o najbitnijim socijalnim i društvenim pitanjima često nedostaje. Interpelant je osoba koja podnosi interpelaciju.

U Hrvatskoj općoj enciklopediji stoji da je interpelacija jedno od sredstava kojim zastupnici u parlamentu nadziru rad vlade i pokreću ispitivanje njezine političke odgovornosti.

Interpelacija se nastavlja parlamentarnom raspravom i izglasavanjem povjerenja vladi ili pojedinim ministrima, a nepovjerenje rezultira ostavkom. Neki ustavi ograničavaju broj interpelacija, a negdje se ograničava – Ustav!

Pojam potječe od latinske riječi interpellare, koja znači upasti u riječ, prekidati nečiji govor, prigovarati, navaliti pitanjem. Neki često upadaju u riječ, a kad im upadne sjekira u med – zašute!