Na javnoj bh. sceni sve vrvi od raznih paskvila. Nepodnošljivo lako objavljuju se podrugljivi i klevetnički tekstovi na račun uvažanih osoba. Autori takvih tekstova često se ne potpišu, pišu “iz zasjede“, ali odaje ih “rukopis“. U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku stoji da je paskvil, odnosno paskvila, napis uvredljiva, klevetničkog sadržaja, podrugljiv sastav, obično u nepotpisanom pismu ili u tiskanom obliku.
Prema Novom rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića paskvil je sastavak klevetničkog karaktera, gruba satira, pogrdan ili podrugljiv spis, javna uvrjeda istaknute ličnosti. Može se pisati i izgovarati i kao paškvil. Pojam je do nas stigao posredstvom talijanske riječi pasquilla prema kipu u Rimu nazvanome Pasquino, na koji su se smještali stihovi s aktualnim sadržajem. U Hrvatskoj općoj enciklopediji stoji da je paskvila anonimni spis, najčešće u obliku epigrama, kritička i podrugljiva sadržaja. Nastanak paskvile (paskvila) vezuje se uz 1501. godinu, kada je rimski puk ugradio deformirani antički kip u ugao palače Braschi. U njoj je zabunom bio prepoznat neki Pasguino, ondašnji krojač ili učitelj groteskna lika, a u 19. stoljeću utvrđeno je da skulptura predstavlja Menelaja koji izvlači Patrokla iz bitke. Od tada taj kip služi kao mjesto poruge u pisanom obliku. Paskvil je sličan pamfletu, ali nema političkih težnji. Paskvil „samo“ ismijava javne osobe pa je srodan parodiji. Poneki paskvili ismijavaju svoje - autore!
Vukoja pojašnjava
Što znači... Paskvil(a)
Pojam je do nas stigao posredstvom talijanske riječi pasquilla prema kipu u Rimu nazvanome Pasquino, na koji su se smještali stihovi s aktualnim sadržajem