Ustavni sud BiH zasjeda u petak i subotu, a najvažnija točka koja se mjesecima prebacuje s političkog na pravno područje je Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, čija je primjena privremeno obustavljena dok u konačnici sud ne odluči je li ovaj zakon sukladan Ustavu i međunarodnim sporazumima CEFTA-e, što je potpisala BiH.
Kako doznaje Večernji list, suci Ustavnoga suda su se uoči sjednice debelo podijelili unatoč tome što prijedlog, koji je pripremio sudac izvjestitelj o ovome slučaju, govori da Zakon o zaštiti domaće proizvodnje teško krši odredbe zakonodavstva, ali i međunarodne sporazume unutar CEFTA-e koji su u sastavni dio SSP-a BiH s EU-om.
Prema ovim informacijama, stranci suci Constance Grewe, David John Feldman, Tudor Pantiru u Ustavnome sudu BiH, koji su prigodom donošenja privremene mjere obustave primjene zakona također bili podijeljeni, sada su jedinstveni da zakon treba stupiti na snagu, čime BiH dovode u vrlo tešku poziciju i dodatno kompliciraju ionako napete političke odnose.
Večernjakov izvor navodi kako bi ruku za donošenje ovoga zakona trebali podići i bošnjački suci Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, dok bi hrvatske i srpske kolege Mato Tadić, Valerija Galić, Miodrag Simović i Krstan Simić bili protiv ovoga zakona i početka njegove primjene. Ostvare li se ove najave, Zakon o zaštiti domaće proizvodnje u okviru sporazuma o CEFTA-i bi automatski stupio na snagu. Ovim zakonom najpogođenije bi bile Republika Hrvatska i Srbija, na koje se u najvećem dijelu zakon i odnosi, a ne primjerice druge zemlje iz regije ili članice Europske unije.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović, koji je ranije uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti, ocijenio je kako se pri donošenju zakona, koji se u kolokvijalnom razgovoru nazivao Lijanovićev zakon, radi o ‘filozofiji razmišljanja prema kojoj su jedino Lijanovići profitirali na štetu svih drugih’.
Zanimljivo je kako je protiv ovoga zakona bila većina ministara u Vijeću ministara BiH, dok ga je ipak podržala navodna parlamentarna većina.
Ustavni sud BiH
Strani suci u Ustavnome sudu BiH za zakon kojim se RH uvode carine
Ovim zakonom najpogođenije bi bile Republika Hrvatska i Srbija, na koje se u najvećem dijelu zakon i odnosi, a ne primjerice druge zemlje iz regije ili članice Europske unije.