U potrazi za univerzalnim cjepivom protiv gripe na eksperimentalnim modelima rade mnoge znanstvene skupine u svijetu i povremeno se jave s rezultatima koji obećavaju. Koliko je realno da znanost i tehnologija otkriju i proizvedu cjepivo koje bi se primilo jednom u životu i štitilo od ove zarazne bolesti bez obzira na to koji tip virusa cirkulira?
Krivi su podtipovi
– Problemi s cijepljenjem protiv gripe doista su veliki. Za mnoge zarazne bolesti cijepimo se jednom ili dvaput u životu, a s gripom je sve bitno drukčije. Zbog stalnih antigenskih promjena virusa, prirodno stvorena protutijela nakon preboljele bolesti ili primljena cjepiva čovjeka štite samo od dotičnog soja virusa. Razlog je što se virus gripe A neprekidno mijenja pa SZO svake godine licencira novo cjepivo.
Kada se virus bitno promijeni ili se pojavi novi tip, kao H1N1/2009., poznatiji kao “virus svinjske gripe”, čovječanstvo u tom trenutku ne raspolaže učinkovitim cjepivom – kaže infektolog prof. dr. Ilija Kuzman. I znanstvenici već dulje pokušavaju “složiti” tzv. univerzalno cjepivo.
– Takvo cjepivo moralo bi sadržavati dijelove virusne čestice, hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N), iz brojnih tipova virusa. Poznato je 16 vrsta H i 9 vrsta N. Teorijski, jedan takav uspješan “miks” mogao bi štititi od mnogih vrsta i podtipova virusa – ističe prof. Kuzman.
Najnovije istraživanje objavljeno je nedavno u časopisu Journal of Experimental Medicine, u kojemu američki znanstvenici tvrde da organizam u borbi protiv virusa H1N1 stvara antitijela koja mogu uništiti mnoge druge sojeve virusa gripe tipa A. Istraživači vjeruju da će im ovi rezultati pomoći u stvaranju univerzalnog cjepiva.
Uključuje i “španjolku”
Prošlogodišnja pandemija H1N1, u kojoj je oboljelo oko 60 milijuna ljudi, otkrila je mogućnost da dobijemo cjepivo koje bi u organizmu stvorilo otpornost na svaku gripu, rekao je dr. Patrick Wilson sa Sveučilišta u Chicagu. Ovakav stav temelji se na istraživanju devetero ljudi koji su oboljeli od gripe u lanjskoj pandemiji. U njihovim je organizmima infekcija pokrenula stvaranje širokog spektra antitijela što se rijetko događa prebolijevanjem sezonske gripe ili cijepljenjem. Istraživači tvrde da se pet antitijela izoliranih iz krvi spomenutih pacijenata uspjelo suprotstavilo svim sezonskim sojevima H1N1 iz posljednjeg desetljeća, uključujući čak i uzročnike poznate “španjolke” iz 1918. te ptičje gripe H5N1. Znanstvenici vjeruju da su nastala tako snažna antitijela jer se organizam suočio i morao boriti s novim tipom virusa svinjske gripe, a na temelju sjećanja iz prijašnjih virusnih infekcija. Planiraju provesti istraživanje imunološke reakcije ljudi koji su lani cijepljeni protiv svinjske gripe i nisu oboljeli kako bi vidjeli jesu li i oni razvili “superimunitet” kao i oni koji su gripu preboljeli i stekli prirodnu otpornost.
– U ovom se istraživanju polazi od pretpostavke da je H1N1/2009. pandemijski virus nastao preslagivanjem, odnosno kombiniranjem antigena četiriju različitih virusa influence A, i to od dva svinjska virusa A, ptičjeg virusa A i humanog virusa A.
Zato, teorijski, antitijela nastala poslije podražaja ovim virusom mogu imati određenu zaštitnu ulogu protiv nekih podtipova virusa A, koji su istovjetni ili slični presloženim tipovima virusa svinjske gripe. Ali, i antigenska struktura ovoga virusa podložna je promjenama – objašnjava prof. Kuzman i zaključuje kako “osobno smatra, kao i drugi autoriteti, da čovječanstvo još dugo neće imati univerzalno cjepivo za influencu koje bi se primjenjivalo jednom, dvaput ili triput u životu”.
Preuzeto sa www.vecernji.hr