Dugotrajna suša, praćena vrlo visokim temperaturama, pričinila je goleme štete hercegovačkim poljodjelcima.
Smanjen urod
Zbog suše i tropskih vrućina, mnoge se poljoprivredne kulture nisu mogle normalno razvijati pa je urod u povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima osjetno smanjen, a ponegdje i prepolovljen. To se poglavito odnosi na ona područja u kojima ne postoji mogućnost natapanja poljoprivrednih površina, kao što je čitlučka općina. Budući da na području Brotnja, osim iz gradskog vodovoda, ne postoji nikakav drugi sustav natapanja štete u povrtnjacima, voćnjacima i vinogradima zbog suše su doista goleme. Poljodjelci tvrde da se zbog previsokih cijena vode iz gradskog vodovoda poljoprivredne kulture uopće nije isplatilo natapati, zbog čega su se mnogi povrtnjaci, ratarske kulture i mlađi nasadi voća potpuno osušili, listovi i plodovi uvenuli i opali. Posebno velike štete suša će pričiniti broćanskim vinogradarima jer već dva mjeseca nije palo ni kap kiše. Zbog nedostatka vlage u tlu te visokih temperatura, u nekim vinogradima bobice na grozdovima već su uvenule pa čak i spržene, a i listovi na trsju se suše i opadaju. Suša i previsoke temperature najvjerojatnije su uzrok sve češćoj i neobjašnjivoj pojavi sušenja cijelih trsova vinove loze, što posebno zabrinjava ovdašnje vinogradare.
Natapanje usjeva
Štete od suše posebno su izražene na područjima s plićim tlima i mlađim vinogradima te onim vinogradima koji nisu pravilno i pravodobno obrađeni i zaštićeni. Ovogodišnja suša ne smeta jedino rijetkim vinogradima koji imaju ugrađen i redovito koriste drip-sustav automatskog natapanja trsova (“kap po kap”). Iako se, zbog visokih cijena, samo manji broj broćanskih vinogradara odlučio ugraditi taj sustav, čak ni oni ne koriste tu mogućnost tvrdeći da se, zbog previsoke cijene vode iz gradskog vodovoda te sramotno niskih otkupnih cijena grožđa, vinograde uopće ne isplati natapati. Dodatne štete ovdašnjim poljodjelcima još 9. lipnja prošle godine pričinila je nezapamćena tuča. Poznato je da se na području Brotnja, najvećeg vinogorja u BiH, svake jeseni u prosjeku proizvede od 1000 do 1200 vagona glasovitih vinskih sorti grožđa žilavke i blatine koje se preradi u istoimena vina vrhunske kakvoće.