Svaki bh. građanin dužan je bankama u prosjeku 3277 KM

Čim se u BiH rodi dijete dužno je bankama i stranim povjerenicima 3277 maraka. Toliko su u prosjeku dužni i svi ostali građani, od pučkoškolca do umirovljenika. Preračunato na obitelji, prosječna četveročlana obitelj u BiH duguje 13.108 maraka, od čega otprilike jednu polovicu domaćim bankama za podignute kredite, a drugu stranim povjerenicima za dosadašnje kredite odobrene državi, jer dug države otplaćuju građani koji svojim novcem i pune proračune.

Kod domaćih banaka

Kako pokazuju podaci Centralne banke BiH dugoročni i kratkoročni krediti koje su domaće banke odobrile građanima, na kraju svibnja prošle godine su iznosili 6,36 milijardi maraka, od čega 5,5 milijardi maraka čine dugoročni krediti. Tako domaćim bankama svaki bh. građanin u prosjeku duguje 1655 maraka, a prosječna obitelj 6621 marku. Za vraćanje duga bankama prosječnoj obitelji trebalo bi više od osam prosječnih osobnih dohodaka, koje trenutačno u BiH iznose 828 KM. Naravno, ovdje se radi samo o glavnici, a kada se dodaju kamate, onda će za vraćanje posuđenog novca bankama trebati još više novca, pogotovu što glavnicu duga bankama čine dugoročni krediti. Ako se iznosu duga bankama doda i vanjski dug BiH, koji je sredinom prošle godine iznosio 6,23 milijarde maraka, onda se ukupan dug prosječne obitelji udvostručuje, pa bi im trebalo 16 prosječnih mjesečnih zarada da otplate ovaj dug. Loša vijest je da će ukupna zaduženost građana nastaviti rasti, dok je značajniji rast plaća, a posebice mirovina, više nego upitan. I svi najavljeni infrastrukturni projekti, poput gradnje autoceste i sličnih projekata, podrazumijevaju dalje zaduživanje BiH kroz uzimanje novih kredita, koje će također trebati vraćati.

Štednja viša od duga

Druga strana priče je da građani BiH u domaćim bankama, od kojih su posudili 6,3 milijarde, istodobno u tim istim bankama imaju 6,6 milijardi. Kao oročenu štednju, građani su u bankama pohranili 3,99 milijardi maraka, dok na ostalim računima, kao sredstva po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi maraka.

Tako se ponovno dolazi do zanimljivog paradoksa, da u prosjeku svaki građanin BiH u banci ima 1733 marke od kojih je 1039 maraka oročena štednja, što znači da u prosjeku banke više duguju građanima nego građani bankama.

Jedini problem s ovom računicom je da je ona matematički točna, ali da nema veze sa stvarnošću. Oni s viškom novca za oročavanje u bankama, imaju na knjižicama puno više od prosječnih 1039 maraka, dok istodobno oni koji su podizali kredite bankama duguju puno više od prosječnih 1655 maraka, a broj “štediša” u BiH, u odnosu na broj dužnika, gotovo je zanemariv.