Svaki četvrti stanovnik HB županije ima 65 ili više godina

Ljudi žive sve duže i duže, što je iniciralo ubrzano rastući broj starijih osoba, kako globalno, tako i u Bosni i Hercegovini. Iako nema točnih podataka, zadnji popis stanovništva obavljen je prije 20 godina, procjenjuje se da trenutačno svaki peti bh. stanovnik ima 60 ili više godina, a čak 14 posto bh. stanovništva je starije od 65 godina. Premda se ne može točno reći kada osoba prelezi u starosnu dob, jedno je sigurno: bh. gradovi, a posebice sela, postaju sve starija. To nije samo odlika bh. pučanstva, diljem svijeta svake sekunde po dvije osobe proslavljaju 60. rođendan, što na godišnjoj razini iznosi gotovo 58 milijuna osoba u tom dobu, navodi se u zajedničkom priopćenju Parlamentarne skupine za populaciju i razvoj BiH i ureda UNFPA u BiH. Nama sumnje; prosječna životna dob čovjeka je porasla. Istraživanje provedeno u Danskoj kaže kako će svi koji su rođeni nakon 2000. godine najvjerojatnije doživjeti stotu, što je otprilike 20 godina duže od životne dobi koja očekuje rođene prije ulaska u 2000.

Doživjeti stotu

Dobra vijest je, kako znanstvenici tvrde, da nas od okrugle stotke dijele samo naše osobne loše navike. Ako uspostavimo kontrolu nad određenim faktorima bitnim za dosezanje sretne, duge i zdrave starosti i mi možemo “prevariti” ranu smrt.

- Ljudi žive sve duže, ali ne i sretnije. Najprije rade da žive, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova sreća u ovome: puno imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prvenstveno čovjek da živiš, da se smiješ, da ljubiš, da budeš dobar čovjek. A to je zapravo jedino važno na ovome svijetu”, tvrdio je Phil Bosmans, belgijski (flamanski) katolički svećenik i pisac. Prema podacima Agencije Anadolija o prosječnom životnom vijeku stanovnika zapadnog Balkana, u ovoj regiji najduže žive Albanci, a najkraće Srbijanci, dok su Bosanci i Hercegovci u sredini ljestvice. Bosna i Hercegovina u kojoj je prosječan životni vijek 74,9 godina gdje je, prema posljednjim statističkim podacima UN-a, prosječan životni vijek muškaraca 72,2, a žena 77,4 godine. Bijela kuga, migracija i sve duži život, razlog su što je bh. pučanstvo sve starije, te pojedina naselja postaju naselja staraca.

Od županije do županije

Prema podacima Federalnog ministarstva za statistiku, Hercegbosanska županija je prostor u kojem ima najviše staraca. Naime, skoro svaki četvrti stanovnik te županije je stariji od 65 godina (22 posto). Nasuprot njima, županija s najmanje staraca je Unsko-sanska u kojoj živi dvostruko manje staraca nego u HBŽ. Tamo je tek svaki deveti stanovnik stariji od 65 godina (11 posto). Županije s relativno mladim stanovništvom su i Bosansko-podrinjska, gdje živi 19 posto staraca, HNŽ 17 posto. Slijede Sarajevska i Posavska županija sa 16 posto starog pučanstva, Zapadnohercegovačka 15 posto, Srednjobosanska i Tuzlanska 13 posto te Zeničko-dobojska županija 12 posto.