Poslijeratne traume se ne primjećuju odmah nakon rata. Poslijeratni sindrom često do punog izražaja dolazi nakon deset i više godina.
Podaci o broju samoubojstava u BiH doista su alarmantni. Naime, u prošloj godini je u RS-u 197 građana izvršilo samoubojstvo, dok je u Federaciji BiH taj broj 151. Zabrinjavajuće je što ta brojka raste iz dana u dan. Psiholozi smatraju da se većina samoubojstva dogodila zbog toga što većina građana u BiH ima apsolutni s osjećaj nesigurnosti i nespokojstva, a društvena povezanost je na zastrašujuće niskoj razini.
Prognoze nisu obećavajuće
Federalna uprava policije nema mogućnost u istraživanju koje bi otkrilo gdje je zabilježen najveći broj samoubojstava, te isto tako nitko se ne želi upuštati u priču o tome je li u pitanju i sigurnosni problem. U BiH je primjetan, također, zabrinjavajući porast suicida među mlađim osobama. Psiholozi navode kako unutarnji čimbenici rizika, poput depresije ili obiteljske povijesti samoubojstava, mogu navesti osobu na oduzimanje života. Isto tako, tu su prisutne poslijeratne traume. Naime, poslijeratne traume se ne primjećuju odmah nakon rata. Poslijeratni sindrom često do punog izražaja dolazi nakon deset i više godina. Stoga psiholozi smatraju kako je poslijeratni sindrom u najvećoj mjeri potaknut lošom društveno- ekonomskom situacijom u BiH, što na kraju dovodi do suicida. Na žalost prognoze za budućnost nisu obećavajuće, mišljenje je mnogih psihijatara.
U tom kontekstu treba promatrati i podatak prema kojemu je u BiH sve više pacijenata s nekim od psihičkih poremećaja. To je čak nedavno izjavio i šef Psihijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu profesor dr. Abdulah Kučukalić. Prema njegovim riječima stanje je alarmantno. Naime, u odnosu na prijeratni period, došlo je do znatnog povećanja određenih bolesti koje su vezane za stres. Tu prvenstveno dolazi u prvi plan posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), što praktično predstavlja jednu od vodećih dijagnoza na ovoj klinici. Zbog velike navale pacijenata koji imaju određene posljedice zbog ratnih ili poslijeratnih trauma, čak je formirano posebno odjeljenje sa 40 mjesta koje se bavi liječenjem takvih poremećaja. To odjeljenje je, uglavnom, uvijek popunjeno pacijentima koji su ratni veterani, silovane žene ili izbjeglice.
Zabrinjavajuće
Također je zabrinjavajuće da je u ogromnom porastu i broj pacijenata koji su oboljeli od depresije. Posljedice depresivnih stanja, uglavnom su traume te teška ekonomska i socijalna situacija u kojoj žive bh. građani, a država ima vrlo malo mogućnosti da pomogne toj kategoriji pacijenata. Upravo iz te kategorije bilježi se porast suicida.
Podaci o broju samoubojstava u BiH doista su alarmantni. Naime, u prošloj godini je u RS-u 197 građana izvršilo samoubojstvo, dok je u Federaciji BiH taj broj 151. Zabrinjavajuće je što ta brojka raste iz dana u dan. Psiholozi smatraju da se većina samoubojstva dogodila zbog toga što većina građana u BiH ima apsolutni s osjećaj nesigurnosti i nespokojstva, a društvena povezanost je na zastrašujuće niskoj razini.
Prognoze nisu obećavajuće
Federalna uprava policije nema mogućnost u istraživanju koje bi otkrilo gdje je zabilježen najveći broj samoubojstava, te isto tako nitko se ne želi upuštati u priču o tome je li u pitanju i sigurnosni problem. U BiH je primjetan, također, zabrinjavajući porast suicida među mlađim osobama. Psiholozi navode kako unutarnji čimbenici rizika, poput depresije ili obiteljske povijesti samoubojstava, mogu navesti osobu na oduzimanje života. Isto tako, tu su prisutne poslijeratne traume. Naime, poslijeratne traume se ne primjećuju odmah nakon rata. Poslijeratni sindrom često do punog izražaja dolazi nakon deset i više godina. Stoga psiholozi smatraju kako je poslijeratni sindrom u najvećoj mjeri potaknut lošom društveno- ekonomskom situacijom u BiH, što na kraju dovodi do suicida. Na žalost prognoze za budućnost nisu obećavajuće, mišljenje je mnogih psihijatara.
U tom kontekstu treba promatrati i podatak prema kojemu je u BiH sve više pacijenata s nekim od psihičkih poremećaja. To je čak nedavno izjavio i šef Psihijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu profesor dr. Abdulah Kučukalić. Prema njegovim riječima stanje je alarmantno. Naime, u odnosu na prijeratni period, došlo je do znatnog povećanja određenih bolesti koje su vezane za stres. Tu prvenstveno dolazi u prvi plan posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), što praktično predstavlja jednu od vodećih dijagnoza na ovoj klinici. Zbog velike navale pacijenata koji imaju određene posljedice zbog ratnih ili poslijeratnih trauma, čak je formirano posebno odjeljenje sa 40 mjesta koje se bavi liječenjem takvih poremećaja. To odjeljenje je, uglavnom, uvijek popunjeno pacijentima koji su ratni veterani, silovane žene ili izbjeglice.
Zabrinjavajuće
Također je zabrinjavajuće da je u ogromnom porastu i broj pacijenata koji su oboljeli od depresije. Posljedice depresivnih stanja, uglavnom su traume te teška ekonomska i socijalna situacija u kojoj žive bh. građani, a država ima vrlo malo mogućnosti da pomogne toj kategoriji pacijenata. Upravo iz te kategorije bilježi se porast suicida.