Na svome početku predstavljen je javnosti kao jeftin i pouzdan način leta u svemir, a konačna bilanca troška veća je od 196 milijardi dolara i 14 ljudskih života. Space Shuttle kreće danas na svoju posljednju, 135. misiju nakon koje najpoznatiji svemirski program u povijesti odlazi u mirovinu.
Opravdao uloženi novac
– Po NASA-i već godinama kruži vic da je Shuttle trebao biti jeftin, siguran te da je svemirska putovanja trebao pretvoriti u dosadu. Samo ovo posljednje je ispunjeno – kaže nekadašnji astronaut Duane Carey. Kolika su sredstva uložena u projekt Space Shuttlea govori i podatak da je ovaj svemirski program progutao više novca od projekta ljudskog leta na Mjesec, izrade atomske bombe i gradnje Panamskog kanala zajedno, uzimajući u obzir inflaciju i realnu vrijednost dolara. Ipak, poznavatelji prilika tvrde da su ova sredstva, ma kako velika bila, uvelike opravdana. Space Shuttle postavio je u orbitu Hubble, svemirski teleskop kojim su snimljeni nikada do sada zabilježeni dijelovi svemira, u orbitu su dignute stotine satelita.
Upravo je ova letjelica bila spona Zemlje i Međunarodne svemirske stanice, a njeni su letovi korišteni i za detaljno upoznavanje Sunčeva sustava. Svemirski taksi, kako od milja nazivaju ovaj program, letove u svemir učinio je javnosti gotovo nezanimljivima. Do pojave Space Shuttlea svako lansiranje rakete pratila je velika pompa. Otkad su letjelice počele učestalo napuštati Zemlju, zanimanje javnosti naraslo bi samo u slučaju epohalnih znanstvenih otkrića ili, na žalost, nesreća.
– Na početku programa najavljivano je 50 letova godišnje, odnosno po jedno lansiranje tjedno. Broj stvarnih letova puno je manji, u proteklih 30 godina Shuttle je poletio samo 135 puta, ali i to je bilo dovoljno da svemirske letove učini nečim svakodnevnim i nezanimljivim za javnost – kaže astronaut Carey.
Opasni letovi
Ipak, koliko god se letovi Space Shuttleom činili rutinskom stvari, od ukupno pet letjelica dvije su eksplodirale u zraku tijekom misija, ubivši oba puta svih sedam članova posade. Prva katastrofa dogodila se 1986. kada je samo minutu nakon polijetanja eksplodirala letjelica Challenger, dok se druga tragedija dogodila 2003., kada je ulaskom u Zemljinu atmosferu nakon povratka s misije doslovno u trenu izgorjela letjelica Columbia. Na svakih 67 letova događala se jedna nesreća sa smrtnim posljedicama, što je let Space Shuttleom statistički učinilo 138 puta rizičnijim od leta komercijalnim zrakoplovom.
– Upravo mišljenje da je let Shuttleom siguran bila je Ahilova peta cijeloga programa – kaže nekadašnji astronaut NASA-e Scott Horowitz. Unatoč svemu, astronauti su suglasni da je Space Shuttle vrhunska letjelica izvanrednih letnih karakteristika.
– Nikada do sada nismo koristili letjelice nekoliko puta. Shuttle je po tome bio jedinstven, uza sve svoje mane, to je remek-djelo inženjerstva – kaže John Glenn, astronaut koji je letio i Shuttleom, ali i klasičnim svemirskim raketama poput Mercuryja.
Preuzeto sa www.vecernji.hr