Svi dokazi uzeti bez suglasnosti će važiti u BiH?

U sjeni održanih izbora i rezultata koji se iz dana u dan zbrajaju i komentiraju u javnosti, osim nekoliko policijskih akcija, malo koga brinu državni poslovi.

Odgovor iz pravosuđa

Tako je već duže na čekanju i odgovor pravosudnih državnih institucija u kojem bi se očitovale o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA). Iako je riječ o samo dva članka, danima se iza zatvorenih vrata vode rasprave o tome, zadiru li izmjene i dopune ovog zakona u osnovna ljudska prava u BiH te otvaraju li prostor za zloporabu nekih aktivnosti iz domena obavještajno-sigurnosnog rada. Naime, prema tom zakonu, svi podaci koje prikupe pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bez nazočnosti osumnjičene osobe ili svjedoka, a što bi se moralo poštivati po važećem zakonu, trebali bi biti validni pred sudovima u BiH. Isto to bi važilo i za sve snimljene razgovore u telekomunikacijskim mrežama u BiH.

Krše osnovna prava

Drugim riječima, to znači da bi se podaci prikupljeni na ovaj način trebali izjednačiti s dokazima koji su prikupljeni u redovitoj proceduri. Prema nacrtu ovog zakona, za takvo postupanje bit će dovoljno samo odobrenje predsjednika suda koje može biti i naknadno pribavljeno. To znači da se u cijelosti zaobilazi tužitelj i njegova uloga, kao i sudac za prethodni postupak koji su jedino po važećem zakonu o kaznenom postupku ovlašteni za provedbu istrage. Zaobilaženje tužitelja i suca za prethodni postupak, kao i izostavljanje svjedoka kod pretresa stana, u najmanju ruku zadire u kršenje osnovnih ljudskih prava. S druge strane, povećava se i mogućnost zloporabe podataka, posebice onih koje su osim Obavještajno-sigurnosne agencije BiH posljednjih godina prikupljale druge tajne službe, a takvih je mnoštvo u BiH.