Iz europskih država stižu alarmantne vijesti o suši koja je ove zime izazvala kritičnu nestašicu vode zbog nedostatka padalina i toplinskih valova. Jezero Montbel u jugozapadnoj Francuskoj je više od 80 posto prazno, a brodovi su nasukani. U sjevernoj Italiji turisti mogu pješice otići do malog otoka San Biagio, do kojeg se obično dolazi samo brodom, u Alpama je palo 63 posto manje snijega nego inače, u Njemačkoj plitka rijeka Rajna otežava promet teglenica, a Barcelona je prestala zalijevati svoje parkove, nabraja The Guardian koji upozorava na posljedice zimske suše nakon najsušnijeg ljeta u 500 godina. Znanstvena studija koju je u siječnju objavilo Tehnološko sveučilište u Grazu u Austriji pokazala je da se Europa nalazi u razdoblju suše od 2018. i da je situacija s vodom "vrlo neizvjesna".
– Nikad ne bih mogao zamisliti da će voda biti problem ovdje u Europi, posebno u Njemačkoj ili Austriji. Ovdje zapravo imamo problema s vodoopskrbom – kazao je Torsten Mayer-Gürr, jedan od autora studije. Karta trenutačnih suša u Europi iz programa EU-a Copernicus pokazuje upozorenja za slabu količinu oborina ili vlažnost tla u područjima sjeverne i južne Španjolske, sjeverne Italije i južne Njemačke, a pogođena je gotovo cijela Francuska koja je zabilježila više od 30 dana bez značajnih oborina, što je najdulje razdoblje od 1959. godine. U toj je državo palo 75 posto manje kiše nego što je uobičajeno za veljaču pa je lokalnim vlastima u svih sedam velikih riječnih slivova u zemlji naređeno da počnu provoditi restrikcije vode dok vlada radi na kriznom planu za rješavanje nestašice.
Cijela Španjolska je u suši od siječnja 2022., ali zalihe vode u Kataloniji toliko su pale da su vlasti ovog tjedna uvele zakone koji uključuju smanjenje 40 posto vode za poljoprivredu, 15 posto za industrijske potrebe i smanjenje prosječne dnevne opskrbe po stanovniku od 230 do 250 litara. Razina rijeke Po u Italiji bila je 61 posto niža od norme za veljaču, a ministar zaštite okoliša i energetske sigurnosti Gilberto Pichetto boji se da će u nekim područjima možda trebati uvesti racionalizaciju vode. U pokrajini Tirol u Austriji gradovi Landeck i Reutte izmjerili su najsušu zimu u povijesti, dok su u dijelovima Švicarske općine ponovno morale pozivati građane da štede vodu, kao što su to činili prošlog ljeta. Posljedice zimske suše najvjerojatnije će se osjetiti u Njemačkoj i nižim regijama Austrije u nadolazećim mjesecima jer manje snijega znači manje otopljene vode za napajanje rijeka središnje Europe u toplijim mjesecima.
– Veljaču je obilježilo dugačko sušno razdoblje, koje je na većini postaja započelo u zadnjoj dekadi siječnja, pa su prevladavale umjereno sušne i vrlo sušne prilike, a na dijelu postaja u drugoj polovici veljače čak i ekstremno sušne prilike. Ipak, oborina zabilježena u zadnjim danima veljače ublažila je sušnost mjeseca. Stoga su oborinske prilike u veljači ocijenjene kao normalne na području cijele Hrvatske, izuzev južne Dalmacije i otoka Visa gdje je bilo umjereno do vrlo sušno – ističu u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Najdulje sušno razdoblje zabilježeno je na postaji Rijeka u trajanju od 36 dana, od 21. siječnja do 25. veljače, te na postajama Pazin i Rab, gdje je završilo dan ranije. Protekla zima bila je uglavnom vrlo kišna u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, umjereno kišna u gorskoj Hrvatskoj, a normalna u Primorju, napominju u DHMZ-u.. Nešto kišnije bile su prilike u posljednjih pola godine u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, a manje kišne u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj.
– Oborinske prilike na dužim vremenskim skalama u većini Hrvatske bile su normalne. Ipak, na najduljoj skali od 24 mjeseca izražen je manjak oborine, osobito u Istri, u gorju, na otocima i na dubrovačkom području, a pod utjecajem povećane temperature zraka pojedini su dijelovi bili ocijenjeni čak kategorijom ekstremno sušno – zaključuju. Analiza rezultata združenog globalnog klimatskog modela za područje Europe od 2041. - 2070. predivđa porast prizemne temperature zraka u odnosu na temperaturu od 1961. do 1990. Zimi će zatopljenje biti najveće u sjeveroistočnoj Europi, i to za više od tri stupnja Celzijusa, a ljeti na području južne Europe, na Pirenejskom poluotoku, gdje temperature mogu biti više i za četiri stupnja.
Simulacija za Hrvatsku upućuju također na povećanje temperature zraka. U prvom razdoblju buduće klime do 2040. na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 stupnjeva, a ljeti do jedan stupanj. U drugom razdoblju od 2041. do 2070. očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do dva stupnja u kontinentalnom dijelu i do 1,6 stupnja na jugu, a ljeti do 2,4 stupnja u kontinentalom dijelu Hrvatske, odnosno do tri stupnja u priobalnom pojasu.