Budući direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) William Burns bio je nedvosmislen kada je tijekom saslušanja pred obavještajnim odborom američkog senata Kinu označio kao najveću prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama. Bivši zamjenik državnog tajnika u mandatu Baracka Obame ponavlja riječi novog američkog predsjednika Josepha Bidena, prema kojem je održanje američke prednosti pred Kinom od ključne važnosti za američku nacionalnu sigurnost narednih desetljeća, naglašavajući pritom kako će bitka za tehnološku nadmoć u obavještajnom području biti ključan element njegova mandata.
Vlada “grabežljiva”
Burns trenutačnu situaciju na međunarodnoj sceni opisuje kao sve složeniju i kompetitivniju, naglašavajući da “grabežljiv” stav kineske vlade predstavlja “najveći geopolitički izazov”. Burns pritom ponavlja optužbe da kineski režim sustavno jača svoje kapacitete za krađu intelektualnog vlasništva, provodi represiju nad vlastitim narodom, maltretira susjede, širi svoju moć u svijetu i jača svoj utjecaj i u samom SAD-u, s obzirom na to da je CIA na meti kineskih obavještajnih agencija koje su regrutirale više agenata i diplomata, a kineske vlasti uspjele su prije desetak godina razbiti mrežu doušnika CIA-e u Kini. Burns zato naglašava da je za suočavanje s kineskim izazovom potrebna dugoročna strategija i jasna podrška obiju glavnih stranaka, iako naglašava i da Washington namjerava surađivati s Pekingom u borbi protiv klimatskih promjena i širenja nuklearnog naoružanja. Burnsovo saslušanje u Senatu potvrdilo je najave da će nova američka administracija zadržati čvrst stav administracije Donalda Trumpa prema Kini. Vrijeme u kojem je SAD blagonaklono gledao na gospodarski rast i razvoj Kine, kada je Peking u međunarodnim odnosima bio tih i suzdržan, odavno je prošlo. Burns naglašava i da će bitka za tehnološku nadmoć u obavještajnom području, pa i na području umjetne inteligencije, biti od ključne važnosti, no američko-kineski rat na tehnološkom planu već odavno traje, osobito kada je riječ o proizvodnji čipova i rijetkih metala koji su neophodni za njihovu proizvodnju. Naime, kako upozorava Financial Times, čak i kada bi svu proizvodnju elektronike odjednom preselili iz Kine na Zapad, zapadni proizvođači i dalje bi ovisili o Kini, s obzirom na to da zapravo svaki čip zahtijeva određenu količinu rijetkih metala, a na tom je planu Kina potpuno dominantna, jer proizvodi više od 80 posto svih rijetkih metala u svijetu, zbog čega su rijetki metali postali jedno od ključnih kineskih oružja u trgovinskom ratu sa SAD-om.
Amerikancima već ponestaje čipova iz Kine, a čini se da Kinezi zbog koronakrize namjerno smanjuju proizvodnju kako bi ostvarili pritisak u geopolitičkom nadmetanju s Amerikom. Kada je pretprošle godine Trumpova administracija u vrijeme eskalacije američko-kineskog trgovinskog rata nametnula Kini carine na robu u vrijednosti 200 milijardi dolara, zanimljivo je da su američkih carina bili pošteđeni upravo rijetki metali koji su neophodni u proizvodnji čipova i proizvodnji praktično svih tehnološki naprednijih proizvoda, od perilica za rublje do pametnih telefona i Play Stationa, od naprednih automobila do kompjutora, vojne tehnike i raketa. To je ponovno ukazalo na američku slabost koju kineska strana nije propustila iskoristiti. Riječ je o 17 rijetkih elemenata, koje je prije nekoliko desetljeća većinom proizvodila Amerika, ali je u međuvremenu primat na tom području preuzela Kina koja je postala globalna sila i kada je riječ o proizvodnji rijetkih metala, bez kojih nema čipova ni drugih tehnoloških proizvoda. O ograničavanju kineskog izvoza počelo se špekulirati kada je SAD proveo udar na Huawei, kojemu je ograničeno korištenje Googleovih usluga, a američka je strana krenula u snažnu diplomatsku akciju kako bi Huawei izbacila s tržišta 5G mreže, iako je kineski tehnološki div razvio najnapredniju tehnologiju na tom području.
Odlučili uzvratiti udarac
I onda je Kina, čini se, odlučila uzvratiti udarac. Zasad nije jasno je li aktualna nestašica na tržištu čipova rezultat povećane potražnje ili su već nastupile prve restrikcije kineskog izvoza. U autoindustriji se pribojavaju da bi zastoj u isporukama mogao potrajati mjesecima. Kina tvrdi da razmišlja jedino o ograničavanju izvoza za vojnu proizvodnju, koja također snažno ovisi o kineskom izvozu rijetkih metala. Ako nova američka administracija nastavi i produbi agresivnu Trumpovu politiku prema Kini, brojne zapadne kompanije i cijeli industrijski sektor suočit će se s eskalacijom nestašice čipova.
EUROPSKA UNIJA ŽELI VLASTITU TVORNICU ČIPOVA
Kineske izvozne restrikcije u ovom su slučaju postupne s obzirom na to da su i u Pekingu svjesni da u slučaju radikalnijih restrikcija prijeti opasnost od pokretanja proizvodnje u drugim dijelovima svijeta. Pitanje opskrbe čipovima postalo je strateško pitanje. Čak je i Europska unija ovih dana objavila kako zbog nestašice čipova razmišlja o pokretanju vlastite proizvodnje i gradnji tvornice poluvodičkih čipova, u suradnji sa Samsungom ili TSMC-om, s obzirom na to da je riječ o strateškoj industriji. I u Europi žele osigurati “digitalnu suverenost”. Europa se u recentnom ekonomskom i tehnološkom ratu našla u procjepu između SAD-a i Kine, a pokretanje vlastite proizvodnje čipova smanjilo bi ovisnost EU o uvozu iz Azije, što bi onda omogućilo da se izbjegnu zastoji u proizvodnji poput onih koje su prouzročile smanjene isporuke čipove za europske proizvođače automobila, zbog čega su mnogi od njih, među kojima se ističu Daimler i Volkswagen, posljednjih mjeseci morali smanjiti proizvodnju.