U najutjecajnijoj članici Europske unije, Njemačkoj, prošlog se tjedna razvila neočekivana politička rasprava oko pitanja treba li ta zemlja još uvijek biti dom američkog nuklearnog oružja.
Različita tumačenja u vladajućoj koaliciji još su jednom oživila rasprave o misterioznom pitanju: u kojim europskim zemljama Sjedinjene Države uopće drže nuklearno oružje i je li došlo vrijeme da se ona povuku. – Nuklearno oružje na njemačkom teritoriju ne povećava našu sigurnost, upravo suprotno. Došlo je vrijeme da Njemačka isključi mogućnost njegova postavljanja u budućnosti – rekao je Rolf Mützenich, šef parlamentarnog kluba Socijaldemokratske partije (SPD), jedne od dvije vladajuće stranke u toj zemlji. Mützenich je eksplicitno pozvao na smanjeno povjerenje u američkog predsjednika Donalda Trumpa koji, po njemu, ne vidi to oružje samo kao sredstvo za odvraćanje.
Državna tajna svih upletenih
Ova se rasprava razbuktala zato što Berlin nabavlja nove borbene zrakoplove kako bi zamijenio trenutačnu zastarjelu flotu. Ministarstvo obrane planira kupiti F-18 zrakoplove koje izrađuje američki Boeing, a koji mogu nositi nuklearno oružje. Dio njemačke ljevice misli da kod kupnje novih zrakoplova to nije potrebno uzimati u obzir. Iako ne dijele svi u SPD-u to mišljenje, Saskia Esken, jedna od dvoje predsjednika stranke podržala je svog šefa parlamentarnog kluba Mützenicha.
– Tko god misli da su glasnost i perestrojku omogućila zapadna nuklearna sredstva odvraćanja, nešto je propustio. Atomsko oružje na njemačkom tlu, na njemačkim avionima nije ni cilj za sebe, ni poželjno, a da ne govorim koliko je skupo, napisala je na Twitteru Esken. No, SPD-ov partner u njemačkoj vladi, Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel misli potpuno suprotno: stranka je uvjerena da je NATO-ov zaštitni štit koji Njemačkoj pruža nuklearno oružje ključ snažnog gospodarstva. Isto tako misli i liberalna stranka FDP. – Naivno je misliti da bi Njemačka imala jednak utjecaj na nuklearnu strategiju NATO-a da se nuklearno oružje povuče – rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, FDP-ova političarka zadužena za obrambene politike.
Američki portal Politico zaključio je da bi eventualna buduća lijeva vlada, koju bi sačinjavale SPD, Zeleni i Ljevica, gotovo sigurno mogla promijeniti politiku Njemačke i tražiti povlačenje nuklearnog oružja iz te zemlje. Nije Njemačka jedina zemlja u Europi u kojoj je raspoređeno američko nuklearno oružje. Koje su još države na Starom kontinentu dom tih razornih bombi, kao i gdje se točno ona nalaze, pitanja su koja se tretiraju kao prvoklasna državna tajna, ne samo Washingtona nego i svih savezničkih zemalja NATO-a. Jedini su izuzetak, dakako, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo koje više od pola stoljeća posjeduju nuklearno oružje, i to svoje, a ne američko.
Tek je sredinom prošle godine procurio popis zemalja, kao i vojnih baza, u Europi u kojima se nalazi američko oružje. U dokumentu koji je slučajno u travnju 2019. objavio Odbor za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine NATO-a, a zatim su ga u srpnju objavile belgijske novine De Morgen te globalno utjecajni mediji poput američkog Washington Posta i britanskog Independenta, nuklearno se oružje u Europi nalazi u šest američkih i europskih vojnih baza, i to u pet zemalja. Oko 150 komada tog oružja smješteno je u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj.
U Hrvatskom susjedstvu
U Belgiji je smješteno u bazi Kleine Brogel, u Njemačkoj se radi o bazi Büchel, u Nizozemskoj je to Volkel, a u Turskoj baza Incirlik. Italija pak nuklearno oružje, ako je vjerovati tom izvještaju, jedina smješta u dvije baze, Aviano i Ghedi-Torre. Taj izvještaj poslije je izbrisan i promijenjen te u najnovijoj verziji spominje da tih pet zemalja tek posjeduje zrakoplove koji mogu prenositi nuklearno naoružanje. No, mediji u Belgiji i Nizozemskoj zaključili su da su dobili potvrdu onog što se godinama šuška. “Konačno crno na bijelo: Američko nuklearno oružje smješteno je u Belgiji”, pisao je list De Morgen. U svijetu danas devet zemalja ima nuklearno oružje: osim spomenutih SAD-a, UK-a i Francuske, time se mogu “pohvaliti” Rusija, Kina, Indija, Pakistan, Izrael (koji službeno nikad nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje) i Sjeverna Koreja.