ako je nekadašnji njemački predsjednik Christian Wulff, inače konzervativac, još 2010. godine u svom govoru o njemačkom jedinstvu izrekao i poznatu rečenicu kojom je islam proglasio dijelom Njemačke, pitanje islama u sekularnoj Njemačkoj ne prestaje izazivati kontroverze.
O tome svjedoči i vijest s petka iz Kölna, gdje je iz tamošnje džamije mujezin prvi put preko zvučnika pozvao muslimanske vjernike na molitvu. Radilo se o uobičajenom ritualu za muslimanske vjernike u islamskom svijetu, kada mujezin u trajanju od pet minuta petkom poziva vjernike na molitvu.
'Neusporedivo sa zvonom'
Gradske vlasti Kölna prošle su godine izdale dozvolu džamijama da emitiraju pozive mujezina na molitvu, što u Njemačkoj dosad nije bilo uobičajeno. Iako u Njemačkoj ima na tisuće džamija, one su u pravilu skrivene u dvorištima i iz njih se nisu čuli pozivi na molitvu.
Međutim, velika džamija u četvrti Ehrenfeld u Kölnu iznimka je od tog pravila, a u petak je, kako javljaju njemački mediji, postala i prva njemačka džamija koja će prakticirati emitiranje javnog poziva na molitvu petkom. Iako je Köln jedan od najliberalnijih gradova u Njemačkoj, a poziv mujezina s dva mala zvučnika montirana na vrhu velikih drvenih vrata na glavnom ulazu u džamiju, i to ograničenom glasnoćom, koja ne smije prelaziti 60 decibela, zbog čega se nije mogao čuti dalje od pješačke staze neposredno kod džamije, ipak je izazvao burne reakcije, pa i negodovanje i otpore.
Za tursko-islamsku uniju u Kölnu (DITIB) riječ je o važnom koraku. Abdurrahman Atasoy iz DITIB-a kaže da je javni poziv na molitvu iz džamije u Ehrenfeldu u Kölnu znak da se muslimani tu osjećaju kao kod kuće.
- Ovo je važan korak u percepciji muslimanske vjerske zajednice kao dijela ovog društva - kazao je Atasoy WDR-u, pozdravljajući sporazum što su ga gradske vlasti prošle godine potpisale s tamošnjom islamskom zajednicom. Prema sporazumu, pozivi na molitvu u gradskim džamijama mogu se emitirati svakog petka prije molitve i mogu se čuti i izvan kruga džamije, a džamije se samo trebaju prijaviti za dobivanje posebne dozvole.
Grad Köln projekt opravdava tolerancijom i pravom na ispovijedanje vjere. Gradonačelnica Henriette Reker pozdravlja takvu odluku kazavši kako činjenica da će se u gradu osim crkvenih zvona čuti i pozivi mujezina pokazuje koliko se u Kölnu cijeni različitost, naglašavajući kako je dopuštanje emitiranja muslimanskog poziva na molitvu "znak poštovanja" prema islamskoj zajednici. U Njemačkoj živi između 5,3 i 5,6 milijuna muslimana (6,5 posto ukupnog stanovništva), a u Kölnu, gradu na samom zapadu zemlje, koji ima oko milijun stanovnika, skrasila se i jedna od najvećih muslimanskih zajednica u Njemačkoj, s više od 30 džamija. Većina muslimana u Köln je stigla iz Turske, a riječ je o gastarbajterima koji su kasnije u Njemačku doveli i svoje obitelji.
Poziv mujezina muslimanskim vjernicima na molitvu petkom i zvonjava crkvenih zvona kojom se vjernici također obavještavaju o crkvenim obredima imaju sličnu funkciju. U kršćanskoj Njemačkoj, iako je u toj zemlji broj kršćanskih vjernika u stalnom padu – a možda upravo i zbog toga – poziv iz džamije neki doživljavaju ne samo kao poziv na molitvu, nego i kao prijetnju, smatrajući da džamije i pozivi iz džamija ne pripadaju njemačkoj, odnosno kršćanskoj, zapadnoj kulturi.
Drugim riječima, kako objašnjava sociolog religije Detlef Pollack sa Sveučilišta u Münsteru za WDR, unatoč svim kritikama koje se mogu čuti na račun crkve u Njemačkoj, mnogi gaje simpatije prema kršćanstvu kao temelju njemačke kulture, pa se i zvonjava zvona doživljava kao dio kulture, dok poziv mujezina neki doživljavaju kao nešto strano što ne pripada njemačkoj kulturi. Zbog toga je i projekt koji je zapravo trebao biti simbol integracije islamske zajednice u Kölnu i Njemačkoj izazvao toliko kritika, pored činjenice da je, kako se sada ističe, u vrijeme kada se 2008. odlučivalo o izgradnji glavne džamije u Kölnu DITIB uvjeravao da se poziv mujezina neće čuti izvan džamijskog dvorišta.
U tom je kontekstu zanimljiva ocjena uglednog berlinskog autora i novinara Der Spiegela Dirka Kurbjuweita, koji se protivi i pozivima mujezina i zvonima s crkava.
"Mislim da bi se to moglo učiniti i putem WhatsApp poruke. I zar svaki pobožni musliman već ne zna kada počinje namaz, kao što je svaki vjernik kršćanin obaviješten o vremenu bogoslužja. Po mom mišljenju, greška je što je vjeri dopušteno na ovaj način prisvajati javni prostor. Smeta me i što ovdje u Kreuzbergu u Berlinu zvona zvone svaki dan u 12 sati. Manje mi smeta buka nego bahatost: Tu smo, morate nas svi primijetiti. Riječ je o ritualima iz vremena kada su populacije bile relativno homogene i kada su religije imale veliku ulogu u javnom životu, uključujući i politički. Ova vremena trebala bi biti prošlost, religije su privatna stvar. Ne mogu zahtijevati javni prostor", piše Kurbjuweit u Der Spiegelu.
Berlinski stručnjak za islamizam Ahmad Mansour još je oštriji kada je riječ o posljedicama emitiranja javnog poziva na molitvu iz glavne džamije u Kölnu, plašeći se "kobnih posljedica" takve prakse.
- Ovo je demonstracija moći političkog islama - izričit je Mansour, upozoravajući da je DITIB samo produžena ruka turske vjerske vlasti u Ankari, a podsjeća i na činjenicu da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan osobno otvorio središnju džamiju u Kölnu. Ovaj stručnjak smatra da je poražavajuće da organizacija poput DITIB-a sada dobiva takvo javno priznanje, objašnjavajući da je zvuk crkvenih zvona samo zvuk, dok je poziv mujezina "konkretna vjerska poruka i ideologija".
Prema projektu je kritična i sociologinja Necla Kelek, koja je za Bild problematizirala činjenicu da prilikom ezana, poziva na molitvu, mujezin uz ostalo uzvikuje i "Allahu Akbar", odnosno "Allah je velik", nakon čega slijedi molba da se dođe na molitvu. Kelek kaže da bi poziv "Allahu Akbar" trebao biti zabranjen i da se ne bi smio koristiti s obzirom na to da ga koriste "ubojice, islamisti i teroristi".
Naravno, ovdje je riječ o refleksu na traumatične događaje posljednjih godina u Njemačkoj i Europi gdje su islamisti pokolje činili vičući "Allahu Akbar", što je potaknulo burne rasprave o odnosu država prema problemu militantnog islamizma među migrantskom populacijom i mladim migrantima iz arapskog svijeta.
Nedavni podaci njemačkog Saveznog ureda za kriminal (BKA) potvrđuju da je broj kriminalnih djela koja su počinili azilanti porastao u slučaju najtežih zlodjela, poput ubojstava i silovanja, dok se u svim ostalim područjima broj kriminalnih djela počinjenih od strane migranata smanjio, a velika većina tražitelja azila koji su registrirani u Njemačkoj od 2015. godine, a u Njemačkoj ih je registrirano ukupno 1,78 milijuna, nije evidentirana temeljem njemačkog kaznenog zakona, što znači da nisu počinili nikakve prijestupe.
Migrantska kriza izazvala je dramatične promjene u Njemačkoj, a ostavila je posljedice i na položaj muslimana u toj zemlji. U tom kontekstu valja spomenuti jedan dramatičan događaj koji se odigrao upravo u Kölnu, a koji je doveo do velikih promjena u odnosu prema muslimanskim migrantima, ozbiljno naškodivši znamenitoj njemačkoj kulturi dobrodošlice. U novogodišnjoj noći 2015. godine stotine djevojaka i žena je u Kölnu, u samom središtu grada, ispred čuvene katedrale, bilo je izloženo seksualnom zlostavljanju, a većina počinitelja tih zločina bili su migranti.
Taj je događaj potaknuo burnu raspravu o odnosu prema migrantima i muslimanima i zajedničkom životu u pluralnom društvu, a na toj raspravi profitirala je isključivo desničarska populistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koja je upravo zahvaljujući antimuslimanskoj retorici ostvarila povijesni izborni uspjeh. AfD je manipulirao strahom i bijesom kod njemačkih građana, što je u jednoj fazi dodatno pogoršalo integraciju milijuna muslimana u njemačko društvo.
Dok je broj kršćana u Njemačkoj u stalnom padu, broj muslimana stalno raste, a tu činjenicu neki uspješno zloupotrebljavaju za raspirivanje straha da će muslimani preuzeti i Njemačku i cijelu Europu. U takvoj je atmosferi u nekim slučajevima došlo do stagnacije u odnosima između muslimana i većinske zajednice, a bilo je i koraka unatrag, no, poziv na molitvu s petka iz glavne džamije u Kölnu predstavlja novi iskorak koji ponovno nedvosmisleno potvrđuje da su muslimani dio grada i dio njemačkog društva.
Iznenađujuće "otkriće"
Iako se odmah nakon isticanja slučaja iz Kölna otvorilo pitanje može li Köln postati pilot projekt za cijelu Njemačku i hoće li se sada pozivi mujezina pojaviti i u drugim njemačkim gradovima, njemački mediji došli su do novog, iznenađujućeg "otkrića". Naime, ubrzo se pokazalo da primjer Kölna zapravo i nije nov.
Poziv na molitvu iz džamija uobičajen je u oko 30 džamijskih zajednica, primjerice u Krefeldu, u Raunheimu u Hessenu ili u Oer-Erkenschwicku na sjevernom rubu Ruhrske oblasti, a u Münchenu je poziv mujezina dopušten još od 2020. godine. Međutim, njemački mediji to nisu na vrijeme registrirali, nego se ta činjenica u medijima pojavila tek u kontekstu priče o pozivu na molitvu iz džamije u Kölnu, koja, dakle, ipak nije prva, a još manje jedina u Njemačkoj.