Europa je na nogama, vraćaju se stare kontrole, doduše, privremenog karaktera, na nekoliko unutarnjih granica, sve zbog aktualnih događanja na Bliskom istoku, ali i zbog pojačanog priljeva migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, donosi portal Večernjeg lista BiH. A o kolikom je povećanju riječ, dovoljno govori podatak kako je Granična policija BiH u devet mjeseci ove godine u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrila 8720 osoba. Kako je potvrđeno za N1, to je za 27,24% više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok u ovoj godini Služba za poslove sa strancima BiH bilježi 25.800 novih tražitelja azila. Uz pitanje migrantske krize, a s obzirom na aktualne događaje na Bliskom istoku i zbog straha od eventualnog prelijevanja krize s Bliskog istoka, mjere sigurnosti u Bosni i Hercegovini podignute su na višu razinu. Ministar sigurnosti Nenad Nešić u tom kontekstu poručuje kako od agencija očekuje da poduzmu sve mjere koje su potrebne imajući u vidu situaciju u svijetu i Europi. Iz Granične policije BiH su za Dnevni avaz potvrdili kako se pojačane mjere nadzora na granicama i u zračnim lukama kontinuirano provode već dulje, uz naglasak kako, unatoč nedostatku ljudstva, ulažu maksimalne napore u zaštitu državne granice. Pomoć Graničnoj policiji BiH pružaju pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP-a RS-a.
Niz problema
Nakon što je Italija najavila privremeno vraćanje graničnih kontrola prema Sloveniji, a ova zemlja pak, po automatizmu, istu proceduru prema Hrvatskoj i Mađarskoj, obrazloženja koja su se mogla čuti u javnom prostoru dala su povod za zaključak kako značajan dio odgovornosti za ugrožavanje schengenskog prostora i pravila leži na zemljama jugoistoka Europe, odnosno zapadnog Balkana, uključujući i BiH, zemlju koja očito ima niz problema u zadržavanju novog migrantskog vala koji je osobito izražen od početka ove godine.
Iako su dužnosnici Slovenije kao prvi razlog povratka starog režima naveli pojačane terorističke prijetnje zbog izbijanja novog konflikta na Bliskom istoku i posljednjih napada u Parizu i Bruxellesu, čitajući između redova može se uočiti kako postoji znatna razina straha od toga da bi pojačan priljev migranata preko tzv. zapadnobalkanske rute moga sa sobom nositi i nove sigurnosne prijetnje. Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar dodatno je objasnio kako “ne žele da po zapadnobalkanskoj ruti dođu i radikali s terorističkim namjerama i stoga će policija na granicama s Hrvatskom i Slovenijom obavljati selektivni nadzor”. Upravo je novonastala situacija, zbog koje su države, u skladu sa Schengenskim zakonikom, iskoristile priliku da samostalno odluče i kao krajnju mjeru ponovno uvedu nadzor unutarnjih granica, uputila na stare probleme s kojima se BiH, kao jedna od strateški značajnih zemalja na jugoistoku Europe suočava, a oni se ogledaju u propusnosti granične linije prema istoku, tj. prema Srbiji i Crnoj Gori. Nedavno se moglo čuti kako Graničnoj policiji BiH nedostaje 600 graničnih policajaca te da je nužno mijenjati Zakon o policijskim službenicima, kao i nadograditi pravilnik o unutarnjoj organizaciji te niz drugih podzakonskih akata u cilju ubrzanja popune, a usporedno s tim prema BiH ide sve više apela da ubrza, ako ništa drugo, onda proceduru sklapanja sporazuma s Frontexom kao mjeru koja bi trebala omogućiti lakše suočavanje s migrantskim valom. Hrvatski premijer Andrej Plenković je i tijekom posjeta BiH pozvao bh. vlasti da ojačaju svoje granične kontrole s obzirom na veliki porast broja ilegalnih migracija te je izrazio želju da Hrvatska i BiH još snažnije surađuju u suzbijanju nezakonitih migracija. Uz upućen apel za usklađivanje viznoga režima s onim što postoji u EU, Plenković je naglasio i kako bi sklapanje sporazuma s Frontexom bilo vrlo korisno jer BiH ima veliki priljev migranata.
Mjere sigurnosti
O potrebi snažnih promjena u sustavu nadzora granice u BiH govorio je i ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović koji je objasnio kako su on i slovenski kolega na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u te dvije zemlje i da izvor problema nisu ni Slovenija ni Hrvatska, a potvrdio je i kako su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u BiH. - Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a - rekao je Božinović. BiH je nedavno, podsjećamo, imenovala pregovarački tim, a očekivanja su kako će se ubrzati procedura sklapanja sporazuma s Frontexom, koji bi onda mogao poslati svoje službenike kao pomoć kolegama u BiH na upravljanju granicom. Prema svemu sudeći, pred BiH su novi izazovi kroz koje će morati ojačati svoju suradnju sa zemljama okruženja, ali i institucijama Europske unije. •