Napetosti su i dalje visoke nakon što je NATO u ponedjeljak rekao da stavlja svoje snage u stanje pripravnosti i šalje u istočnu Europu još brodova i borbenih zrakoplova kao odgovor na rusko gomilanje vojske uz granicu s Ukrajinom.
Rusija, koja negira da planira napad, objavila je da prati stanje s “velikom zabrinutošću”. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je izjavu Moskve da krizu izaziva djelovanje SAD-a i NATO-a, a ne rusko gomilanje vojske.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u utorak navečer u televizijskom obraćanju pozvao svoje sunarodnjake da ostanu mirni i rekao da se radi na tome da dođe do sastanka između njega i čelnika Rusije, Njemačke i Francuske.
“Ne postoje ružičaste naočale, nema dječjih iluzija, ništa nije jednostavno… No postoji nada”, izjavio je.
Biden je ponovio da ne planira slati američku vojsku u Ukrajinu, koja nije članica NATO-a, no rekao je da će razmotriti nametanje direktnih sankcija Putinu i da će uslijediti “goleme posljedice” ako Rusija napadne Ukrajinu.
Novinari su pitali Bidena hoće li on sankcionirati osobno Putina ako izvrši invaziju. “Da”, rekao je. “Mogu to zamisliti.”
Američki zrakoplov s vojnom opremom i streljivom sletio je u utorak u Kijev, što je treća pošiljka paketa vrijednog 200 milijuna dolara koja je stigla u Ukrajinu.
Američko ministarstvo objavilo je da je 8.500 vojnika stavljeno u pripravnost i da čekaju naredbu da se rasporede na istočnom krilu NATO-a. Biden je rekao u utorak da postoji mogućnost da vojsku razmjesti u bliskoj budućnosti.
Zapadni čelnici kažu da je zajedništvo najvažnije, iako su postoje razlike među europskim državama o tome kako reagirati.
“Apsolutno je neophodno da Zapad sada bude ujedinjen jer će naše zajedništvo biti puno učinkovitije u odvraćanju ruske agresije”, rekao je britanski premijer Boris Johnson u parlamentu, pozvavši “europske prijatelje” da budu spremni uvesti sankcije čim i ako dođe do napada.
U Washingtonu su viši dužnosnici Bidenove administracije rekli su da SAD pregovara s velikim dobavljačima energenata i državama proizvođačima iz cijelog svijeta kako bi osigurale alternativnu isporuku za Europu u slučaju ruskog napada na Ukrajinu.
U razgovoru s novinarima dužnosnici nisu imenovali koje bi zemlje ili kompanije trebale osigurati neprekidan dotok energije za Europu do kraja zime, ali su rekli da postoji niz dobavljača, uključujući one koji prodaju prirodni ukapljeni plin (LNG).
“Radimo na osiguranju dodatnih količina prirodnog plina, a koji nije ruski, i to iz cijelog svijeta, od Sjeverne Afrike do Bliskog istoka i Azije te Sjedinjenih Država”, rekao je visoki američki dužnosnik.
Europska unija gotovo trećinu svojih potreba za plinom pokriva iz Rusije, a američke sankcije zbog sukoba mogle bi poremetiti tu isporuku.