Uznemirujući scenarij odvija se u novoj knjizi "2017. Rat protiv Rusije", u kojoj bivši zamjenik glavnog zapovjednika NATO snaga opisuje potencijalni nuklearni konflikt, koji bi se trebao dogoditi iduće godine, prema njegovim predviđanjima.
Rusija će, piše general Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik glavnog zapovjednika NATO snaga u svojoj knjizi "2017. Rat protiv Rusije", prva povući potez. Iduće godine, predviđa Shirreff, Zapad će ući u rat s Rusijom, nakon što Putin napravi invaziju u Latviju i zaprijeti Zapadu nuklearnim oružjem u slučaju vojnog odgovora, piše Independent.
Suzdržani NATO savez morat će se suočiti s tom katastrofom i odgovarati za neuspjeh u neadekvatnim reakcijama na jake političke izjave iz Rusije, jakim vojnim snagama. Za NATO će to biti, piše autor knjige, poput sudnjeg dana.
Rat bi trebao početi u svibnju iduće godine, odnosno, gotovo pa točno godinu dana od izlaska navedene knjige u prodaju (marketinsški trik ili nešto drugo, vrijeme će pokazati).
Autor piše kako će "agresivni i oportunistički nastrojen" ruski predsjednik Vladimir Putin, iskoristiti političko vodstvo Zapada "da Rusiju ponovno učini velikom silom". Shirreff navodi sukobe u Gruziji i Ukrajini kao podlogu za invaziju u Latviju, u kojima je Rusija dobila što je željela, uz zadržavanje, više manje, statusa quo.
Sam autor tvrdi da je taj rat moguće izbjeći samo ako NATO rasporedi ljudstvo i naoružanje duž granica zemalja Baltika i istočne Europe. NATO to i radi, a iz Kremlja na to gledaju kao na kršelje sporazuma od strane NATO saveza, koji je obećao bivšem ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu još 1997. godine, da neće imati permanentno stacionirane snage u zemljama bivšeg Varšavskog pakta.
S druge strane, zapovjednici zapadnih snaga, ističe Shirreff, sami se često rugaju ruskim snagama i njihovoj modernizaciji te borbenoj spremi. Među njima vlada generalno mišljenje kako je ruska oprema "zastarjela", da su im bombe i rakete "više glupe nego pametne" te da im je mornarica "više zahrđala nego spremna".
Onda se dogodio Krim i nastupio je šok. Zatim je uslijedila i intervencija u Siriji, u kojoj su ruski zrakoplovi izveli više napada u jednom danu, nego što SAD i saveznici izvedu u mjesec dana. Isto tako, Rusi su pokazali koliko su im "glupe" balističke rakete ispaljene s brodova u Kaspijskom moru, s udaljenosti od 1500 kilometara. Na kraju, postavljanjem zračne obrane na istoku Ukrajine i pogotovo u Siriji, gdje je nakon rušenja njihovog zrakoplova od strane Turske, postavljen protuzračni sustav S-400, bilo bi iznimno riskantno zapadnim zračnim snagama djelovati na tim područjima, s neprijateljskim namjerama prema Rusiji ili, konkretno, Bašaru al-Asadu u Siriji ili pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Protuzračna obrana postavljena na Krimu i u Kalinjingradu, ruskoj enklavi između Litve i Poljske, iznimno otežava slobodno djelovanje NATO zrakoplova po istočnoj Europi, pogotovo Ukrajini i Poljskoj.
Ostaje vidjeti kako će se sve to odigrati do svibnja 2017. godine.