Prvi čovjek diplomacije Europske unije Josep Borrell izrazio je veliku zabrinutost zbog događaja unutar EU, a koja se prije svega odnose na pitanje migracija.
U velikom intervjuu za britanski The Guardian, Borrell je govorio o tome koliko je Europska unija doživjela promjena ratom te je objasnio gdje se ovaj politički blok uklapa u novom svjetskom poretku.
"Živimo u krugu nestabilnosti. Od Gibraltara do Kavkaza i to se događalo i prije ukrajinskog rata i nastavit će se i nakon ukrajinskog rata. Migracije u Africi nisu prouzročene ratom protiv Ukrajine. Osnovni uzroci migracija u Africi su nedostatak razvoja, ekonomski rast i loše upravljanje", rekao je Borrell.
On je rekao da su europski napori da surađuju sa nekim afričkim zemljama otežani zbog vojnih režima koji su na snazi u tim zemljama.
Upitan hoće li Rusija pokušati "potpaliti" vatru i kroz migracije, Borrell je zabrinuto odgovorio.
"Putin će pokušati sve. Putin smatra da su demokracije slabe, krhke, da se 'umaraju' i da je vrijeme na njegovoj strani. Smatra da ćemo se prije ili kasnije iscrpiti. Ovo je politička bitka koliko i vojna. To se mora objasniti argumentima. Naravno, nitko ne voli izdvajati više novca za račune za struju. Vjerujem u demokraciju kao pedagošku vježbu i vjerujem da ljudi razumiju razloge", poručio je prvi čovjek EU diplomacije, prenosi Klix.ba.
Naglasio je kako je EU još uvijek daleko od toga da ima obrambeni kapacitet koji joj je potreban.
"Nisam Donald Trump koji kaže da morate potrošiti 2 posto BDP-a na obranu, ali u našim rukama je da izgradimo zajedničku vanjsku i obrambenu politiku", ističe Borrell.
Poručio je i kako su EU dužnosnici dugo razmatrali određene odluke koje se tiču Ukrajine.
"O nekim odlukama raspravljalo se dosta dugo. Moramo li osigurati tenkove? Ovo je bila duga rasprava i na kraju smo ipak osigurali tenkove. Tako je bilo i za protuzračne sustave Patriot", mišljenja je Borrell.
Pored odluka koje se tiču EU, Borrell je ipak izrazio i određenu zabrinutost za događaje unutar EU, prvenstveno u kontekstu migracija.
"Nacionalizam u Europi je u porastu. Međutim, migracije su veća podjela za Europsku uniju. To bi mogla biti sila raspada. Unatoč postavljanju zajedničke vanjske granice, do sada nismo bili u mogućnosti dogovoriti se o zajedničkoj migracijskoj politici. Postoje neke članice EU koje razmišljaju japanskim stilom. Ne želimo se miješati. Ne želimo migrante. Ne želimo prihvaćati ljude izvana. Želimo našu čistoću", rekao je Borrell.
Na kraju, Borrell je izjavio kako Europa mora prihvatiti nove geopolitičke realnosti.
"Za Europu ovo predstavlja veliki dugoročni izazov. Europljani moraju biti spremni biti dio novog svijeta u kojem će biti manji dio populacije i to srazmjerno veličini svjetske ekonomije. To znači da moramo tražiti politički utjecaj, tehnološke kapacitete i jedinstvo. Jedinstvo je ključna riječ. Europljani moraju biti ujedinjeni", zaključio je Borrell.