Odluka Velike Britanije da iziđe iz Europske unije otvorila je niz pitanja i izazvala velike podjele u Europskoj uniji u pogledu njezine budućnosti, a jednostavnih odgovora i rješenja za to nema.
"Brexit je prava prilika za resetiranje odnosa u Europskoj uniji", rekao je hrvatski europarlamentarac Tonino Picula u raspravi o toj temi u petak u Zagrebu.
Raspravu "After-BREXIT" organizirao je Europski pokret Hrvatska u suradnji s njemačkom Zakladom Friedrich Ebert.
Više Europe ili bolja Europa
Europa se nakon Brexita ozbiljno podijelila na one koji zagovaraju jačanje integracije i one koji traže povratak dijela suvereniteta državama članicama, one koji su za "više Europe" i one koji su za "bolju Europu", kako kažu zemlje Višegradske skupine.
Osnovni problem je treba li Europska unija biti samo jedinstveno tržište ili se razvijati u punu političku zajednicu s elementima federalizma, kazao je Picula.
On smatra da Europska unija treba jačati zajedničke komponentne kao što su zajednička sigurnost, obrana i vanjska politika, jer će bez toga ubrzo sve ostalo biti dovedeno u pitanje.
"Za to je potrebna politička volja, no nje do sada nije bilo", kazao je Picula.
Picula ne smatra da je problem Europske unije nepostojanje liderstva. Naprotiv, u Europi postoje lideri, ali oni sada više ne zagovaraju europski projekt nego nacionalne programe.
Erozija socijalnih prava
Važan razlog nezadovoljstva europskih građana Europom je erozija njihovih socijalnih prava, velike socijalne razlike između pojedinih država članica i unutar samih država.
Picula je podsjetio da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker kazao da Europska unija nema 28 nego 29 članica, a 29. čine nezaposleni, siromašni, deprimirani, nezaštićeni. Ako se taj problem ne riješi, u pitanje dolazi cijeli projekt, upozorio je.
Djeca danas u Europskoj uniji žive lošije od svojih roditelja, a mnogi na jugu Europe i od svojih djedova i baka, i ako se taj problem bude i dalje zanemarivalo, EU neće uspjeti, kako je kazao i sam Juncker na početku svojeg mandata upozorivši da je njegova Komisija "Komisija posljednje šanse", kazao je Picula.
Postavljajući pitanje može li Europska unija preživjeti prvu polovicu 21. stoljeća ako ostane ovakva kakva jest, Picula je kazao da se zapravo ne boji raspada Europske unije nego da će i dalje biti nefunkcionalna i "tavoriti u dugoj agoniji".
Britanci ne znaju što je EU
Matthew Fulton, glavni izvršni direktor Europskog pokreta Ujedinjeno Kraljevstvo, zagovara ponavljanje referenduma o članstvu u Europskoj uniji, smatrajući da većina Britanaca zapravo ne želi Brexit.
Ističe da je Ujedinjeno Kraljevstvo imalo jako dobar status u EU-u, skrojen po njegovim vlastitim željama, s puno izuzeća i velikim rabatom, a to glasačima nije bilo dobro objašnjeno nego su nasjeli na mnoge laži koje su im servirane u kampanji. Da ljudi doista nisu znali kakve su implikacije izlaska iz EU-a, ilustrirao je činjenicom da je najtraženiji pojam na Googleu nakon referenduma bilo pitanje "Što je EU?".
Tome treba dodati zabrinutost javnosti zbog imigranata, dodao je, objasnivši da Britancima ne smetaju toliko useljenici iz drugih država članica koliko druga ili treća generacija useljenika iz zemalja Commonwealtha koji su zapravo obnovili zemlju a ona ih nije integrirala i uzvraća im mržnjom. Upozorio je da će tzv. 'tvrdi' Brexit, potpuni raskid s EU-om, skupo stajati Britance, po nekim procjenama do 700 milijardi funti mjereno prema kupovnoj moći.
Britanska vlada nije još jasno kazala kakve odnose s EU-om želi imati nakon razvoda, no ako se odluči za 'tvrdi' Brexit ustrajući u ograničavanju imigracije, što je protivno jednom od temeljnih načela EU-a, izgubila bi pristup jedinstvenom europskom tržištu.
Fulton se zauzima za ponavljanje referenduma, što je uostalom peticijom zatražilo više od 4 milijuna Britanca, iako sadašnja britanska vlada to ne želi i ustraje da "Brexit znači Brexit".