Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto, izgubili pravo na ćirilicu

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj žive 3,871.883 stanovnika. Među njima je, prema narodnosti 3,547.614 (91,63%) Hrvata, Srba 123.892 (3,2%), Bošnjaka 24.131 (0,62%), Roma 17.980 (0,46%), Talijana 13.763 (0,36%).

U odnosu na prošli popis, Hrvatska je izgubila 413 tisuća stanovnika, odnosno 10% svog stanovništva. Povećan je udio romske manjine, a smanjen je udio srpske i bošnjačke manjine u odnosu na popis iz 2011. U Vukovaru je broj pripadnika srpske manjine pao ispod trećine – s 34,8 % na postojećih 29,73%. 

Prema Ustavnom zakonu srpska manjina time je zbog gubitka stanovništva izgubila pravo na ćirilicu u Vukovaru. 

Hrvatski je materinski jezik za 95,25 % građana ili njih 3.687.735, srpski je materinski jezik za 45.004 građana (1,16 %), dok se na prošlom popisu 52.879 građana (1,23 %) izjasnilo da im je srpski materinski jezik. Hrvatsko-srpski je materinski jezik za 4278 građana (0,11 %) dok je takvih na prošlom popisu bilo manje, 3059 (0,07%). 

Bosanski jezik je materinski jezik za 17.531 građana (0,45 %), dok je na prošlom popisu materinski jezik bio za 16.856 građana (0,40 %). Talijanski jezik je materinski za 12.890 (0,33 %) građana dok je na prošlom popisu bilo 18.573 građana (0,43 %) kojima je talijanski bio materinski jezik. 
Romski je materinski jezik za 15.269 građana (0,39 %). Albanski je materinski jezik za 13503 građana (0,35 %), dok je na popisu 2011. 17.069 (0,40 %) stanovnika izjasnilo se da im je albanski materinski jezik.

Od ukupno 3.871.833 stanovnika Hrvatske hrvatsko državljanstvo ima 3.842.318 građana (99,24 %), od toga hrvatsko i drugo državljanstvo ima 109.352 građanina (2,82 %). Broj građana s dvojnim državljanstvom time je porastao od prošlog popisa kada ih je bilo 84.885 (1,98 %). Hrvatska ima 28.784 stanovnika sa stranim državljanstvom (0,74 %) dok ih je 2011. imala 22.527 (0,53 %). Bez državljanstva je 558 osoba (0,01 %).