Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 81 dolar budući da su naznake slabije kineske potražnje potisnule u drugi plan oštar pad zaliha u SAD-u na vrhuncu ljetne sezone putovanja.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 91 cent nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 80,80 dolara. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 76,74 dolara.
Trgovci su proteklih dana pokušavali 'opipati bilo' potražnji u SAD-u i Kini, najvećem svjetskom potrošaču i najvećem uvozniku.
Pred kraj jučerašnje trgovine ohrabrio ih je snažan pad američkih zaliha nafte u prošlom tjednu, za 3,7 milijuna barela. Još su oštrije pale zalihe benzina, za 5,6 milijuna barela, signalizirajući zamah potražnje na vrhuncu ljetne sezone putovanja.
U četvrtak fokus se preusmjerio na podatke kineske vlade koji su pokazali da su uvoz nafte i tempo prerade posustali u ovoj godini posustali, odražavajući slabiju potražnju za gorivom u uvjetima sporijeg gospodarskog rasta.
Kineski uvoz goriva pao je u prvoj polovini godine za 11 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazali su u subotu podaci carinske uprave. Uz slabiju potražnju, pad odražava i skok u 2023. godini, potaknut nastojanjima neovisnih rafinerija da iskoriste povoljne cijene nafte pomiješane s ruskim barelima.
"Unatoč padu američkih zaliha nafte i benzina, investitori su ponovo bili na oprezu zbog slabljenja kineske potražnje (...)", rekao je Hiroyuki Kikukawa iz NS Tradinga, u vlasništvu Nissan Securitiesa.
"Raspoloženje na tržištu (nafte) okovala je sve izraženija zabrinutost za kratkoročnu i srednjoročnu potražnju za naftom", zaključila je Vandana Hari iz Vanda Insighta.
Značajniji pad cijena zakočili su danas šumski požari u kanadskim pokrajinama Britanskoj Kolumbiji i Alberti, uključujući i ključni proizvodni centar Fort McMurray.
Ulagače je ohrabrio i stabilan rast američkog gospodarstva u drugom tromjesečju, za 3,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prva tri ovogodišnja mjeseca aktivnost je bila porasla za 2,9 posto. Tromjesečna usporedba pokazuje izrazitije ubrzanje, uz stopu rasta od 0,7 posto, gotovo dvostruko višu nego u razdoblju od siječnja do ožujka.
Inflacija je pak u lipnju oslabila na 3,0 posto. Na godišnjoj razini cijene su pale prvi puta od početka pandemije, što znači da bi središnja banka već u rujnu mogla sniziti troškove zaduživanja.
Niže kamatne stope bile bi poticaj gospodarskom rastu, što bi značilo i snažniju potražnju za energentima.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u srijedu barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 74 centa, na 81,45 dolara.