Cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 62 dolara, pritisnute službenim podatkom iz SAD-a o rastu zaliha koji se nadovezao na zabrinutost za stanje u svjetskom gospodarstvu.
Na londonskom je tržištu cijena barela je pala 50 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 62,19 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 75 centi nižoj cijeni, od 53,26 dolara. Tržišta su se danas usmjerila na službeni podatak o rastu američkih zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, za 1,3 milijuna barela.
Podatak se nadovezao na zabrinutost za stanje u globalnom gospodarstvu nakon što je Kina izvijestila da je prošle godine zabilježila najslabiji rast aktivnosti u gotovo 30 godina. Time je pozornost dodatno preusmjerena na aktualne kinesko-američke pregovore o rješenju trgovinskih sporova.
"U proteklim su tjednima podaci o opskrbi sve snažnije podupirali cijene ali trgovce i dalje brine utjecaj na potražnju slabijeg stanja na makroekonomskoj planu koje se još nije iskazalo u konkretnim brojkama a možda se to neće ni dogoditi", konstatira Ole Hansen iz Saxo Banka.
Osjetniji pad cijena zapriječila je smanjena proizvodnja članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i manja opskrba iz Irana i Venezuele, zbog čega mnogi analitičari očekuju uravnoteženje tržišta do kraja godine. OPEC i njezine saveznice, uključujući Rusiju, odlučili su smanjiti proizvodnju od početka godine za ukupno 1,2 milijuna barela dnevno kako bi smanjili prekomjernu opskrbu i zaustavili pad cijena.
Prema navodima dva neimenovana izvora, Saudijska Arabija, vodeća svjetska izvoznica, izvijestila je OPEC da je u siječnju proizvodila 10,24 milijuna barela nafte dnevno, nadmašivši obveze preuzete u sklopu dogovora o ograničenju opskrbe.
U prosincu proizvodili su 10,643 milijuna barela dnevno. U odvojenom je izvješću OPEC jutros objavio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u srijedu iznosila 62,30 dolara, što znači da je porasla 23 centa u odnosu na prethodni radni dan.