Dugo neki posjet nije praćen s tolikom pozornošću kao ovotjedni posjet kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi, što ne iznenađuje s obzirom na to da ćemo na temelju tog posjeta i poruka koje će stići iz Moskve vjerojatno moći zaključiti jesmo li bliže okončanju rata u Ukrajini ili pak ulazimo u novu i još opasniju fazu eskalacije krvoprolića i ruskog pustošenja Ukrajine. Sve ovisi o poruci s kojom je Xi stigao u Moskvu.
'Prijateljstvo bez granica'
Riječ je o prvom Xijevu posjetu Rusiji od početka ruske invazije na susjednu zemlju, ali i prvom susretu nekog stranog čelnika s Putinom otkako je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za njegovo uhićenje zbog ratnih zločina i deportacija ukrajinske djece u Rusiju. Zato Xijev posjet ima golemu važnost za Putina i zato će Putin posjet iskoristiti kako bi poslao poruku da nije izoliran i da se uvijek može osloniti na "neograničeno prijateljstvo" s Kinom, iako to istodobno znači da ovdje nije riječ o dijalogu ravnopravnih i da je Putin u tom odnosu u podređenoj ulozi.
Pred kineskim vođom, kojem je ovo prvi odlazak izvan Kine nakon što je prošli tjedan dobio treći predsjednički mandat, nekoliko je opcija. Xi može zatražiti od Putina izvlačenje iz Ukrajine i zaustavljanje rata, uz odgovarajući kompromis koji bi osigurao spašavanje Putinova obraza, što bi Kini omogućilo da se ponovno pojavi u ulozi mirovnog posrednika nakon nedavnog zaključenja sporazuma između Irana i Saudijske Arabije uz posredovanje Pekinga, premda nakon prošlotjednog raspisivanja tjeralice za Putinom mnogi misle da je Putin time izgubio i zadnju mogućnost da iz ovoga iziđe sačuvanog obraza. Druga je mogućnost da Xi podrži Putina i njegov rat protiv Ukrajine, pa i dostavom kineskog oružja, što bi imalo nesagledive posljedice ne samo na rat u Ukrajini, nego i na kineske odnose sa Zapadom, zbog čega je malo vjerojatno da će se Xi odlučiti na takav korak.
Preostaje i treća opcija, koja vodi u zamrzavanje sukoba, što bi u ovom trenutku najviše koristilo Putinu. To je ono što podrazumijeva i kineski "mirovni plan", odnosno dokument što ga je pod neodređenim nazivom "Kinesko stajalište o političkom rješenju krize u Ukrajini" u veljači objavilo kinesko ministarstvo vanjskih poslova. U njemu se ponajprije poziva na sveobuhvatan prekid vatre, što bi onda stvorilo i preduvjete za zamrzavanje sukoba i nastavak nelegalne okupacije i ratne zločine i genocid na okupiranom teritoriju, zbog čega je Zapad uglavnom odbacio kineske prijedloge. Premda se poziva na formalnu neutralnost, Kina je nedvojbeno ključna saveznica Rusije, o čemu, uostalom, svjedoči i Xijev posjet Moskvi. Kina nije osudila invaziju na Ukrajinu, a kineski mediji invaziju i ne nazivaju invazijom. Kina u svom "mirovnom planu" u 12 točaka poziva na što brži početak neposrednih pregovora, upozoravajući na opasnost od upotrebe nuklearnog oružja. Kina se želi pred svijetom prikazati u ulozi konstruktivne mirovne posrednice između Rusije i Ukrajine, pa će kineski predsjednik tako nakon posjeta Rusiji, kako se očekuje, uskoro telefonski razgovarati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je suzdržano pozdravio kineski mirovni prijedlog, poručujući da bi volio razgovarati sa Xijem.
Nakon slijetanja u moskovsku zračnu luku Vnukovo Xi je izrazio uvjerenje da će posjet biti uspješan i da će dati novi poticaj "zdravom i stabilnom razvoju kinesko-ruskih odnosa", izrazivši spremnost podržati Rusiju u zauzimanju za "pravi multilateralizam" i "multipolarnost u svijetu", na načelima Povelje UN-a, iako tu povelju njegov ruski sugovornik brutalno krši u Ukrajini. Uoči samog posjeta iz Moskve i Pekinga stigle su slične i očito dobro usklađene poruke, koje su naglašavale zajednički cilj: izgradnju "pravednijeg" multipolarnog svjetskog poretka. Tako je ruski predsjednik Putin za službeno glasilo kineske komunističke partije The People's Daily, predstavljajući Xija kao saveznika u borbi protiv hegemonije Zapada, naglasio da se Rusija i Kina sa svojim istomišljenicima zauzimaju za izgradnju multipolarnog poretka koji će se temeljiti na međunarodnom pravu, a ne na bilo kakvim pravilima koja služe "interesima zlatne milijarde". Putin termin "zlatna milijarda" često koristi kako bi naglasio da najrazvijeniji zapadni dio svijeta, "zlatna milijarda", živi na račun preostalih sedam milijardi, pritom im namećući i pravila ponašanja, što on smatra krajnje nepoštenim. Putin sebe u tom slučaju vidi u ulozi Robina Hooda koji se bori za prava sedam milijardi siromašnih, a Rusiju predstavlja kao snagu otpora tom "neokolonijalnom i fašističkom sustavu", a upravo u tome se, prema njegovoj interpretaciji, krije i ključni razlog rata u Ukrajini.
Razumije ruske brige
Kineski predsjednik uoči dolaska u Moskvu objavio je pak autorizirani članak u Ruskoj Gazeti, službenom glasilu ruske vlade, u kojem poziva na otvaranje "novog poglavlja kinesko-ruskog prijateljstva, suradnje i zajedničkog razvoja". "Međunarodna zajednica jasno vidi da nijedna država na svijetu nije nadređena drugim zemljama", poručuje Xi. Putin se zahvaljuje Xiju za "objektivno i nepristrano" stajalište prema ratu u Ukrajini, a Xi smatra da pri rješavanju ukrajinskog sukoba treba poštovati ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda, što upućuje na poštivanje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, ali pritom treba poštovati i "razumnu zabrinutost za sigurnosne interese svih zemalja", što se odnosi na višekratno iskazanu zabrinutost Moskve za ruske sigurnosne interese.