Žele republiku, a dobivaju “kraljicu”. Soraya Sáenz de Santamaría (46) upravljat će Katalonijom barem idućih 50 dana, odnosno do 21. prosinca za kada su u toj regiji sazvani izbori, a možda i dulje, odnosno do uspostave nove vlade, pa ima onih koji predviđaju da će prestati biti katalonskom “kraljicom” na Sveta tri kralja.
Sorayu Sáenz de Santamaríju sada zovu samo Soraya, a ne više Rajoyova “malena” (niña), državna je odvjetnica, kao i njezin suprug s kojim ima 6-godišnjeg sina Ivana. Uz Rajoya je 15 godina, a sada kažu da je najmoćniji političar Španjolske jer ne samo što je potpredsjednica španjolske vlade, a sada i šefica Katalonije, već je zadužena i za tajne službe.
Trenirala strogoću
Soraya je pratila svaki korak “pobunjenih” Katalonaca, a svoju odlučnost pokazala je upravo prema Puigdemontu kada mu je postavljeno pitanje je li proglasio neovisnost. Nakon što nije dobiven odgovor, Soraya je kazala kako je pitanje bilo jednostavno i kako je Puigdemont trebao odgovoriti s jednostavnim “da” ili “ne”. On se dugo premišljao i kako će iznijeti podatke poslije referenduma o neovisnosti i kaže se da je više od sat vremena tražio potporu Europe, koja, dakako, nije stizala. A danas bi Soraya trebala preuzeti povjerenstvo nad Katalonijom (pretpostavlja se da će ipak ostati u Madridu i iz glavnoga grada povlačiti konce), te će biti otpušteno oko 150 katalonskih dužnosnika i pokrenute optužnice i možda uhićenja katalonskih čelnika. Jučer su na ulicama Barcelone prosvjedovali unionisti, odnosno oni koji žele da Katalonija ostane dijelom Španjolske. Organizatori kažu da se odazvalo više od milijun osoba. Možda ih toliko nije bilo, ali su ulice bile preplavljene ljudima ogrnutima u španjolske zastave, a među njima bilo je i mnogo poduzetnika koji ne žele da Barcelona napusti Španjolsku.
Dan prije naslov lista El Diario glasio je: “Katalonija 1. dan: republika niskog intenziteta”. Bio je to prvi dan nakon što je 27. listopada poslije podne katalonski parlament, bez prisutnosti pučana, socijalista i članova stranke Ciudadanos, izglasovao prijelazni zakon do utemeljenja republike. Novinar lista José Precedo piše o miru u kojem se probudila Barcelona i da su se stvari odvijale kao i svaki dan. Nakon tog unilateralnog proglašenja uspostave neovisne katalonske republike, španjolskoj vladi premijera Mariana Rajoya španjolski je Senat potvrdio provedbu članka 155. ustava, kojim se ukida autonomija regije i postavlja privremena vlast. U Kataloniji je prvi dan “republike” proveden kao svaki drugi, a jedini zanimljivi trenutak bila je “institucionalna izjava” smijenjenog katalonskog premijera Carlesa Puigdemonta, koji zapravo nije kazao bogzna što. Pozvao je Katalonce na miran otpor mjerama koje je uveo Rajoy, te kako nema namjeru ostaviti svoj premijerski položaj. Španjolski ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido dao je otkaz šefu katalonske policije (Mossos d’Esquadra) Josepu Lluísu Traperu.
Groteskna situacija
Tako je Trapero od “heroja katalonske neovisnosti” postao nezaposlenik i mogući optuženik. Kada ne bi, prema nekima, postojala i opasnost od mogućih fizičkih i oružanih sučeljavanja, cijela situacija, to natezanje između Barcelone i Madrida, bila bi groteskna.
Za sada je Madrid sazvao regionalne katalonske parlamentarne izbore i dao do znanja da će Puigdemont biti dobro primljen ako se na njima bude kandidirao. Dakle, od mogućnosti da Puigdemont bude optužen i kažnjen na 30 godina zatvora zbog sazivanja referenduma i proglašenja neovisnosti Katalonije, do toga da se pojavi na izborima u organizaciji madridske vlade i da na njima eventualno i pobijedi. Iz Belgije (Theo Francken, državni tajnik za izbjeglice) je stigao i glas da bi čelnik katalonskih separatista mogao dobiti politički azil.
U kratkom govoru na lokalnoj televizijskoj postaji, Puigdemont je kazao kako je “naša volja nastaviti djelovati za uspostavu slobodne zemlje” No, nije, a što se očekivalo, sazvao katalonske izbore za ustavotvornu skupštinu.