Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je na prijetnju "totalnog rata" s Rusijom koja je, po njegovim riječima, "drastično povećala" vojnu nazočnost na granici, dodatno pojačavajući napetost što vlada nakon zapljene ukrajinskih brodova u Crnome moru.
"Ne želim da itko pomisli da je ovo dječja igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom", upozorio je u utorak predsjednik Porošenko na trima ukrajinskim televizijskim mrežama. Po njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se "utrostručio" a broj vojnih postrojba se "drastično povećao".
Ukrajinski predsjednik je usto izvijestio o velikom povećanju broja ruskih ratnih brodova u Azovskom moru i o jačanju ruske vojne nazočnosti na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Moskva 2014. pripojila svom državnom teritoriju. Ovo je prvi otvoreni vojni sukob Moskve i Kijeva nakon aneksije Krima i početka oružanog sukoba ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku zemlje 2014. u kojemu je poginulo više od 10.000 ljudi.
Izgred na Crnome moru se dogodio kada su brodovi ukrajinske ratne mornarice pokušali kroz Kerčka vrata ući u Azovsko more koje je veoma važno za izvoz žitarica i čelika koji se proizvode na istoku Ukrajine.
Ruska obalna straža koja je u nadležnosti sigurnosne službe (FSB) na silu je zaustavila dva ukrajinska broda i tegljač, optuživši ih da su ilegalno ušli u ruske vode.
Rusija je izgred nazvala "provokacijom" a Ukrajina je osudila "čin agresije" Moskve, zatraživši oslobađanje mornara i povratak brodova. Donald Trump je, povisivši ton prema Vladimiru Putinu, zaprijetio otkazivanjem njihova susreta planiranog krajem tjedna na summitu G20 u Argentini.
Izvješće o situaciji koje mu uskoro trebaju predati njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost bit će "presudno", rekao je američki predsjednik za Washington Post. "Možda se neću sastati" s kremaljskim čelnikom, istaknuo je, pošto je Bijela kuća netom bila potvrdila da će se susret održati.
SAD: Ozbiljna eskalacija
Europljani moraju učiniti "više" kako bi pomogli Ukrajini u njezinu sukobu s Rusijom zbog Krima, rekla je u utorak glasnogovornica američke diplomacije Heather Nauert. Odnosi dviju zemalja su veoma napeti pošto je ruska obalna straža u nedjelju blizu Krima zaplijenila tri ukrajinska ratna broda. Sjedinjene Države su u ponedjeljak taj ruski čin ocijenile "nezakonitim".
To je "ozbiljna eskalacija" i "opasan" sukob Moskve i Kijeva, upozorila je u utorak Nauert. Rekla je da će situacija sigurno biti na dnevnom redu sastanka ministara NATO-a na kojemu idućeg tjedna u Bruxellesu treba sudjelovati i američki državni tajnik Mike Pompeo. "Voljeli bismo da naši europski saveznici učine više kako bi pomogli Ukrajini", rekla je glasnogovornica State Departmenta. "Američka vlada je zauzela odlučno stajalište kako bi pomogla Ukrajini, željeli bismo da i druge zemlje učine više", "kako SAD ne bi gotovo sam rješavao ta pitanja", istaknula je. Po njezinim riječima, sankcije koje su europske vlade uvele Rusiji zbog aneksije Krima i njezine uloge u Ukrajini, "nisu uvijek i u cijelosti primijenjene". Heather Nauert je usto spomenula i projekt plinovoda Sjeverni tok 2 koji Rusiju treba povezati s Njemačkom, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu, preko kojih se trenutačno prevozi ruski plin.
Njemačka drži, u čemu joj potporu pružaju Francuska i Austrija, da će projekt omogućiti stabilniju i jeftiniju dopremu plina. No američki predsjednik Donald Trump ga je više puta kritizirao. "Te se zemlje trebaju zapitati: žele li nastaviti sa Sjevernim tokom 2 koji pomaže ruskoj vladi?", upitala se američka glasnogovornica.
Washington želi uvjeriti Europljane da Rusija krši INF:
Ravnatelj američke obavještajne službe Dan Coats putuje u Bruxelles ne bi li uvjerio Europljane da Rusija krši ugovor o nuklearnom razoružanju INF i "prijeti" zemljama NATO-a. "Večeras putujem u Bruxelles na koordiniran sastanak 29 zemalja NATO-a", rekao je u utorak novinarima Coats koji nadzire sve američke obavještajne agencije.
Dodao je da su Sjedinjene Države uvijek htjele istupiti iz ugovora o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF) koji su potpisale s Rusijom 1987. i kojim se zabranjuje posjedovanje nuklearnih raketa dometa od 500 do 5.000 km. No za to istupanje nije utvrđen još nikakav nadnevak jer Washington o tome želi razgovarati s Europljanima koji su zabrinuti zbog osporavanja jednog od najvažnijih ugovora o razoružanju u vrijeme hladnog rata. "Obavještajne službe su zaključile da je Rusija ispitala, proizvela i postavila krstareće rakete koje imaju domet zabranjen tim ugovorom", istaknuo je Coats. Ustvrdio je da je zabranjene rakete poznate kao 9M729, Rusija ispitala skrivajući se iza raketnog programa koji je dopušten međunarodnim ugovorima. "Također mislimo da je cilj Rusije bio zadržati SAD pod (ugovornom) obvezom dok je istodobno u tajnosti razvijala i postavljala ilegalnu raketnu silu koja prijeti Europi", dodao je.
"Rusija nastavlja svoj program i krajem 2018. je mnoge bojne opremila raketama 9M729, što je izravna prijetnja, konvencionalna i nuklearna, za najveći dio Europe i za neke dijelove Azije", upozorio je također. Da bi Washington odustao od odluke o povlačenju iz INF-a, Rusija će morati priznati "da je varala" i uništiti te rakete, dodao je Coats. No Rusija nije, ocijenio je, "ničim pokazala da je spremna priznati svoje kršenje (ugovora) a još manje da je voljna vratiti se njegovoj punoj i provjerljivoj primjeni". Američki predsjednik Donald Trump najavio je 20. listopada da će se SAD povući iz INF-a, o čemu su se unutar Sjevernoatlantskog saveza čula različita mišljenja. Tako je Europska unija pozvala da se "očuva taj ugovor presudan za sigurnost".