Drastičan rast za najrazvijenije

Evo koliko će iznajmljivači u Hrvatskoj plaćati poreza od iduće godine

Foto: sasa miljevic / PIXSELL
Evo koliko će iznajmljivači u Hrvatskoj plaćati poreza od iduće godine
23.09.2024.
u 18:57
Kratkoročni najmovi mjerit će se prema Indeksu turističke razvijenosti (ITR) koji ide u četiri skupine. Dosad se paušal po krevetu plaćao od 19,9 do 199 eura, ali se taj raspon sada mijenja na 20 do 350 eura
Pogledaj originalni članak

Ukupno šest zakona mijenjat će se u sklopu porezne reforme u Hrvatskoj koju je Vlada RH danas službeno predstavila, nakon tjedana najava o svim promjenama koje se očekuju. Iako je prvotno plan bio izjednačiti porezne stope kratkoročnih i dugoročnih najmova, kako bi se stabilizirala situacija na tržištu nekretnina, ipak će se zadržati model plaćanja paušala po krevetu, ali su poznati novi iznosi koji će iznajmljivači plaćati za svoje nekretnine koje rentaju tijekom sezone.

Naime, porezno opterećenje dugoročnog najma iznosi 8,4 posto, a prosječno opterećenje kratkoročnog oko dva posto, što ne uključuje ostale namete kao što su turističke pristojbe ili PDV na posredničke usluge platformi. To nosi negativne gospodarske posljedice, zbog nemogućnosti ugovornog najma radi rješavanja stambenog pitanja, istaknuo je Primorac. Stoga, predlaže se utvrđivanje visine paušalnog poreza prema stupnju indeksa turističke razvijenosti općine ili grada, pri čemu će općine i gradovi donositi odluku o  visini paušalnog poreza u  propisanim granicama. 

Dakle, samo će iznajmljivači dugoročnog najma plaćati 12 posto poreza na 70 posto prihoda, no zato će se kratkoročni najmovi mjeriti prema Indeksu turističke razvijenosti (ITR) koji ide u četiri skupine, a koji je vidljiv detaljno OVDJE. Dosad se paušal po krevetu plaćao od 19,9 do 199 eura, ali se taj raspon sada mijenja na 20 do 350 eura - ovisno o turističkoj razvijenosti. 

Prema prijedlogu Vlade, gradovi i općine koji se nalaze u skupini I, dakle najrazvijenijoj, neće više moći sami određivati paušal, već će on morati biti između 150 do 300 eura. To se primjerice odnosi na Vrsar, Krk, Cres, Rovinj, Šibenik i ostale.

Za one u II. kategoriji donja granica bit će 100 eura te ona raste za 402 posto, dok će gornja granica biti 200 eura. To se pak odnosi na pak odnosi na poneka mjesta na Jadranu poput Mljeta, Pakoštana, Senja, Vodnjana i Buja. Za one u III. kategoriji donja će pak granica biti 30 eura te raste za 50 posto, a gornja 150 eura. To su Gospić, Velika Gorica, Osijek, Pazin... Za ona mjesta koja su u IV. skupini, a velik dio unutrašnjosti je, donja granica će ići do 100 eura, ali će zato gornja biti gotovo ista - 20 eura. 

U prezentaciji Vlade dana je usporedba u kojoj se vidi koliko bi iznajmljivač stana od 50 kvadrata u najrazvijenijoj, I. skupini, morao plaćati porez ako je minimalni prijedlog 150 eura po krevetu. Za dugoročni najam taj bi porez iznosio 604 eura, odnosno 8,4 posto u odnosu na primitke, dok Vlada novim prijedlogom želi pooštriti te uvjete te opterećenje u odnosu na primitke povećati na 13,4 posto - 1.390 eura. 

24sata za usporedbu je uzeo stan od 70 kvadrata u Rovinju s četiri kreveta. Dok takav iznajmljivač sada plaća 45 eura po krevetu, što je ukupno 180 eura godišnje, od 1. siječnja taj će porez morati platiti minimalno 600 eura godišnje, a maksimalno 1.200 eura. S obzirom da trenutni porez na kuće za odmor prema prijedlogu postaje nacionalni porez na nekretnine, iznajmljivač će morati platiti i još 350 eura dodatno godišnje. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.