Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan predsjedat će sjednicom vlade u ponedjeljak u Ankari, objavio je CNN Turk pošto su u nedjelju birači tijesnom većinom glasali za ustavne promjene kojim Turska dobiva predsjednički sustav.
Erdogan je u nedjelju proglasio pobjedu na referendumu što je najveći politički preustroj u modernoj povijesti Turske, no oporba je osporila rezultate zbog nepravilnosti i najavila da će podnijeti tužbe.
Turska je donijela povijesnu odluku izabravši predsjednički sustav, izjavio je u nedjelju Erdogan nakon objave rezultata.
Za uvođenje predsjedničkog sustava glasalo je 51,3 posto, a protiv se izjasnilo 48,7 posto birača, prema rezultatima 98,2 posto prebrojanih glasova.
Tabor "za" ustavne promjene osigurao 25 milijuna glasova na referendumu, 1.3 milijuna više od tabora "protiv", rekao je Erdogan iz svoje rezidencije u Istanbulu te istaknuo da je referendum okončao s dugom poviješću miješanja vojske u upravljanje zemljom.
"Turska je prvi put u svojoj povijesti o tako važnoj stvari odlučila voljom parlamenta i naroda", rekao je. "Prvi put u povijesti republike mijenjamo politički sustav kroz civilnu politiku. Zato je to važno", dodao je na konferenciji za novinare koju je izravno prenosila televizija.
Smrtna kazna, Vijeće Europe i Europska komisija
Glavni tajnik Vijeća Europe, najstarije paneuropske organizacije u čijem je članstvu i Turska pozvalo je službenu Ankaru da oprezno odlučuje o budućim koracima.
"Nadasve je važno osigurati neovisnost sudstva u skladu s načelom vladavine prava upisane u Europsku konvenciju o ljudskim pravima", izjavio je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland.
Erdogan je najavio da je sada spreman organizirati referendum o ponovnom uvođenju smrtne kazne. Reagirajući na skandiranje mnoštva "Smrtna kazna!" kazao je "Ako oporba podupre ponovno uvođenje smrtne kazne, ja ću tu mjeru odobriti, a ako ne organizirat ćemo novi referendum".
Europska komisija pozvala je tursku vladu da postigne "najširi mogući nacionalni konsenzus" pošto su birači u nedjelju tijesno izglasali predsjednički sustav dajući goleme ovlasti predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
"S obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, pozivamo (...) turske vlasti da u njihovoj provedbi postignu najširi mogući nacionalni konsenzus", priopćili su predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik EK za proširenje Johannes Hahn.
Nepravilnosti i mogući prosvjedi
Erdogan je pozvao sve, uključujući turske saveznike, da poštuju rezultat referenduma na kojim je tijesna većina Turaka glasala za ustavne promjene kojima se proširuju njegove ovlasti.
No, protivnici aktualnog predsjednika žalili su se na nepravilnosti i traže ponovno prebrojavanje 60 posto listića.
Nakon što je Erdogan proglasio pobjedu, stanovnici nekoliko četvrti u Istanbulu bacali su kroz prozore lonce i zdjele, u karakterističnom načinu iskazivanja nezadovoljstva u Turskoj.
Prosvjedi su izbili u najmanje četiri dijela grada, kažu očevici, a videosnimke i fotografije na društvenim mrežama prikazuju manje skupine demonstranata na ulicama.
Protiv ustavnih promjena glasala su tri najveća turska grada Istanbul, Ankara and Izmir te većinski kurdski jugoistok zemlje, objavile su turske televizije.
Tri su osobe ubijene kod birališta u jugoistočnoj pokrajini Dijarbakir, navodno u sukobu oko toga kako su glasali.
Oko 55 milijuna ljudi moglo je u nedjelju glasati na 167.000 birališta, a turski državljani u inozemstvu to su učinili ranije.
Oporbene stranke osudile manipulacije za vrijeme referenduma
Dvije glavne turske oporbene stranke osudile su navodne manipulacije na referendumu koje su išle "na ruku" Erdoganu.
Glavna oporbena socijaldemokratska stranka CHP izvijestila je da kani osporiti glasove s gotovo 37 posto birališta, a brojka bi se, kako je kazao glavni tajnik stranke Erdal Aksunger, mogla popeti i na 60 posto, prenose turski mediji.
I druga oporbena stranka HDP na Twitteru je objavila da namjerava osporiti glasove s "dvije trećine" birališta.
"Po podacima koji nam stižu, došlo je do manipuliranja za tri do četiri postotna boda", kazao je.
Oporbene stranke CHP i HDP oštro su osudile mjere što ih je nekoliko sati prije zatvaranja birališta objavilo tursko izborno povjerenstvo, a riječ je o tome da će uvažiti i listiće koje pečatom nisu potvrdili izborni odbori, osim ako se ne dokaže da su lažni.
Zamjenik glavnog tajnika CHP-a Bulent Tezcan je na turskom CNN-u osudio takvu odluku povjerenstva.
Iz prokurdski orijentiranog HDP-a su kazali da će rezultati biti nepoznati dok se ne finalizira njihova žalba visokome izbornom povjerenstvu o nepravilnostima tijekom izbora.
"Rezultat referenduma jasan je znak da se dogovor ne može postići. Naši supredsjedatelji su smješteni u zatvoru, referendum je održan pod izvanrednim stanjem, a sjenu na legitimnost glasanja bacaju i ostale opresivne mjere", rekao je novinarima glasnogovornik HDP-a Osman Baydemir.
Njemačka sretna što je žestoka kampanja gotova
Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel u nedjelju je izjavio da je dobro što je turski referendum završio te je pozvao stanovnike da ostanu hladne glave nakon pobjede "da".
"Čini se da će rezultat biti tijesan, kako se i očekivalo. Savjetujem turskom narodu da ostane hladne glave i da zadrži mir", stoji u Gabrielovu priopćenju.
"Dobro je da je izborna kampanja, koja se tako ogorčeno vodila, čak i ovdje u Njemačkoj, sada završena", kazao je njemački ministar, član njemačke Socijaldemokratske stranke.
Predstojnik ureda kancelarke Angele Merkel, Peter Altmaier za ARD je izjavio da rezultat referenduma ukazuje na "vrlo živu političku debatu" u Turskoj te dodaje da treba pričekati službene rezultate prije objave daljnjih komentara.
Na pitanje je li glasanje bilo slobodno i demokratsko, Altmaier je odgovorio da će njemačka vlada o rezultatima raspravljati tek kada oni postanu službeni, a izborni promatrači će ocijeniti jesu li bili pošteni.
Što donose ustavne promjene?
Ankete su uoči referenduma predviđale tijesnu prevagu pobornika izmjena ustava kojima će parlamentarna demokracija u Turskoj biti zamijenjena predsjedničkim sustavom, a Erdoganu će omogućiti da ostane na vlasti barem do 2029.
Rezultat referenduma odrazit će se na napete odnose Turske s Europskom unijom. Turska je zaustavila migrantski val prema Europe, ali Erdogan je najavio da će preispitati taj dogovor nakon referenduma.
Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP. O njima se odlučuje na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i gospodarski rast, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.