Vijeće guvernera Europske središnje banke, u kojemu je i hrvatski guverner Boris Vujčić, ipak je povećalo ključne europske kamatne stope na 3 do 3,75 posto. Nije dugo trebalo da se uz inflaciju i utjecaj kamata na gospodarski rast, u jednadžbu koja utječe na odluke o iznosu kamatnih stopa ubaci i treća nepoznanica - stabilnost bankarskog sustava. Nijedna banka unutar dvadesetočlane eurske obitelji nije počela kihati nakon što je pokleknula elitna banka u američkoj Silicijskoj dolini, ali susjedna Credit Suisse formalno jest švicarska, no u stvarnosti se radi o globalnoj investicijskoj banci s golemim utjecajem na europski i svjetski financijski sustav.
Tanka granica sigurnosti
Koliko su potresi banaka ozbiljna prijetnja najbolje se oslikava prema očekivanjima uoči sjednice Europske središnje banke na kojoj se jučer odlučivalo o povećanju eurskih kamatnih stopa. Najavljeni rast kamata za 0,5 postotnih poena kao stopostotno siguran rasplinuo se među analitičarima do vjerojatnosti od samo 20 posto da će do njega doći. Pokazalo se da je ta manjina dobro gađala. Strah od inflacije bio je jači od ostala dva straha; recesije i mogućeg ljuljanja neke sistemske banke u europodručju. Europa je nakon velike financijske krize 2008. postrožila kontrolu bankarskog sustava, no bez obzira na to, tanka je granica sigurnosti kad se štediše osjete ugroženima te počnu povlačiti uloge. Osim toga, sve su banke krcate državnim obveznicama s minimalnim ili nikakvim prinosima čijom bi prodajom bile na velikim gubicima. Inflacijske brojke jesu nešto povoljnije na godišnjoj razini, ali temeljna inflacija (pokazuje cijene ostalih roba i usluga očišćenih od utjecaja energenata i hrane) i dalje raste pa rasti moraju i kamatne stope.
Kako to izgleda u Hrvatskoj vidi se na primjeru subvencioniranih stambenih kredita. Jesenas su kupci stanova uzeli kredite uz prosječnu kamatu od dva posto, a sad su kamate, ovisno o banci, skočile na 3,12 do 3,75 posto. Pokuca li pojedinac sam na vrata banke, bez jamstva države iza sebe, kamata će mu biti i nešto viša.
Skromne kamate na štednju
Hrvatska narodna banka navodi da su kamate na nenamjenske kredite stanovništvu u siječnju 2023. bile 5,36 posto, što je najviša razina od siječnja 2019. Stambeni krediti uzeti u siječnju bili su prosječnih 2,89% i rastu. Na početku godine jedino su pale kamate na minuse, i to na 5,30 posto, kao i kamate na kredite po kreditnim karticama koje su bile 4,78 posto. Krediti poduzećima u odnosu na lanjske porasli su za 1,5 do dva postotna boda te su u prosjeku kod kratkoročnih kredita bili 2,84 posto, a kod dugoročnih 3,88 posto. Oročeni depoziti na štednju građana u odnosu na siječanj 2022. veći su za samo 0,05 postotnih poena za kraći i 0,10 postotnih poena za dulji rok te su kamate na štednju bile skromnih 0,13 posto za nova kratkoročna i 0,16 posto za nova dugoročna oročenja. Središnje su banke trenutačno obvezne komercijalnim bankama isplaćivati 2,5 posto ležarinske kamate, a uskoro 3 posto, za goleme milijarde koje čuvaju kod njih.