Makedonski premijer Zoran Zaev objavio je jučer da je, na sastanku s grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom, došao do obostrano prihvatljivog rješenja za novo ime Makedonije, no nije otkrio detalje tog rješenja, već samo dodao da o njemu sad obojica premijera trebaju razgovarati s ostalim političarima kod kuće.
Uklanjanje grčke blokade
To je dosad najoptimističniji znak da je rješenje za spor između Grčke i Makedonije nadohvat ruke i to je jučer bio možda i najpozitivniji detalj sa summita lidera država članica EU s liderima šest država zapadnog Balkana, kojima je sofijska deklaracija potvrdila europsku perspektivu, ali im nije obećala nikakav rok u kojem bi im EU mogla otvoriti vrata za punopravno članstvo. Summit u Sofiji nije bio o samom proširenju EU, nego o povezivanju šest balkanskih država, kako međusobno, tako i s EU.
Ali, ako se pokaže da se u Sofiji jučer zaista dogodio ključan poticaj za uklanjanje grčke blokade europskog puta Makedonije, to bi značilo da je okupljanje u Sofiji ipak dovelo do ubrzanja pregovora o proširenju. Obistini li se, naime, makedonsko-grčki dogovor oko imena Makedonije, ta bi kandidatkinja mogla do ljeta dobiti od Vijeća EU datum početka pregovora.
Zajedno s Albanijom, to bi bile još dvije balkanske države s otvorenim pregovorima o članstvu, uz Crnu Goru i Srbiju koje već pregovaraju.
– Upravo smo završili vrlo dobar i plodonosan summit između EU i zapadnog Balkana. Predugo nam je trebalo od našeg posljednjeg susreta u Solunu prije 15 godina i zbog toga smo odlučili da ćemo se ponovo susresti za dvije godine u Hrvatskoj. To je najbolja ilustracija da je integracija zapadnog Balkana visoki prioritet za EU – rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Razgovori o povezivanju u prijevodu znače da će EU početi znatno više ulagati u infrastrukturne projekte, poput autoceste od Niša preko Prištine do Durresa u Albaniji, ili jadranske autoceste kroz Crnu Goru i Albaniju, ali i ulagati u povezivanje naroda i zajednica koje su još nedovoljno povezane. No, kako je naglasio Tusk, davanje prioriteta povezivanju ne znači da je to alternativa ili nadomjestak za proširenje EU.
U tekstu deklaracije usvojene jučer u Sofiji proširenje se ne spominje izrijekom, ali u tom duhu je protekao čitav summit. – Ne vidim drugu budućnost za zapadni Balkan nego u EU. Nema alternative, nema plana B. Zapadni Balkan je integralni dio Europe i pripada našoj zajednici – rekao je Tusk.
Španjolski bojkot
Španjolski premijer Mariano Rajoy jedini je lider države članice EU koji se nije pojavio na summitu s liderima sa zapadnog Balkana i to zbog Kosova, čiju neovisnost Španjolska ne priznaje i s čijim predsjednikom Hashimom Thacijem Rajoy nije želio sjediti za istim stolom.
No, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ipak jest, možda bolje reći bio je primoran sjediti za istim stolom s Thacijem jer je u interesu Srbije da bude percipirana kao predvodnica među državama kandidatkinjama, a nakon zajedničke fotografije svih sudionika summita Vučić i Thaci ostali su nakratko zajedno u društvu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i bugarskim premijerom Bojkom Borisovim. I to je bila gesta, sitna, ali bitna za opću poruku spremnosti rada na pomirenju.
Večer uoči summita s Balkancima, lideri svih 28 članica EU (na toj večeri u Sofiji bio je i Rajoy) raspravljali su o vrućim temama i izazovima za Uniju, poput američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom u kojem Europljani ostaju. - Uz takve prijatelje - rekao je Donald Tusk govoreći o američkom predsjedniku Donaldu Trump - kome uopće trebaju neprijatelji.