Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i Europol su objavili analizu koja govori koje droge trenutno predstavljaju prijetnju zdravlju i sigurnosti u Europi.
Koje su najnovije promjene na tržištu opioida u Europskoj uniji? Kako globalni geopolitički razvoji utječu na ponudu? Mijenjaju li se rute trgovine heroionom? U kojoj mjeri sintetički opioidi predstavljaju prijetnju Europi? Sve su to pitanja na koja su EMCDDA i Europol pokušati odgovoriti u najnovijoj studiji koju su nedavno objavili.
Analiza opisuje europsko tržište heroina (najčešće korištenog ilegalnog opioida), od proizvodnje i trgovine, do distribucije i uporaba. Također, analiza detaljno opisuje procese, materijale i kriminalne aktere uključene u različitim fazama i razinama tržišta.
Maloprodajno tržište heroina u EU procjenjuje se na najmanje 5,2 milijarde eura godišnje. Količina heroina koju su zaplijenile države članice EU više se nego udvostručila u posljednje dvije godine. Oduzeto je blizu 10 tona heroina što je najveća količina u posljednjih 20 godina - uz velike pojedinačne pošiljke otkrivene u morskim lukama, prenosi Klix.ba.
Nedozvoljena uporaba opioida i dalje je glavna briga u EU, jer je odgovorna za oko tri četvrtine od preko šest tisuća smrtnih slučajeva od predoziranja drogama u 2021. godini. Samo u EU postoji oko milijun visokorizičnih korisnika opioida.
Kao i kod drugih vrsta droga, zloupotreba legalnih poslovnih struktura, pranje novca i korupcija su među ključnim pokretačima tržišta ilegalnog heroina.
Gotovo sav heroin koji se konzumira u Europi dolazi iz Afganistana gdje su talibani najavili zabranu uzgoja opijumskog maka i proizvodnje opijuma u travnju 2022. godine. Najnoviji podaci pokazuju pad od 95 posto i u uzgoju i u ilegalnoj proizvodnji opijuma u zemlji.
Međutim, bez obzira na to, trenutno nema znakova nestašice heroina u Europi.
"Ipak, talibanska zabrana uzgoja opijuma, ako se održi, mogla bi imati značajan utjecaj na dostupnost heroina u Europi u budućnosti', navodi se u izvješću.
Iako će trebati vremena da se razvoj događaja u Afganistanu osjeti u EU, smanjenje dostupnosti heroina moglo bi dovesti do popunjavanja tržišnih praznina snažnim sintetičkim opioidima ili stimulansima (npr. metamfetamin, katinoni), sa značajnim negativnim efektima na javno zdravlje i sigurnost", navodi se u izvješću Europola.
Za trgovinu heroinom iz Afganistana u Europu koriste se četiri glavne rute: balkanski, južni, kavkaski i sjeverni.
Dok balkanska ruta ostaje ključni koridor za trgovinu heroinom u EU, čini se da se zapljene duž nje smanjuju, zbog percipiranih ili stvarnih, strožih graničnih kontrola duž kopnenog dijela kroz Tursku i Bugarsku.
S druge strane, čini se da je trgovina heroinom na južnoj ruti ka EU u porastu. To se može vidjeti u velikim količinama heroina koje polaze iz luka u Iranu i Pakistanu, kao i značajnim zapljenama u europskim lukama. Korištenje sjevernih i kavkaskih ruta trgovine ljudima se nastavlja, međutim, ruski agresivni rat protiv Ukrajine vjerojatno je doprinio promjeni obrazaca trgovine ljudima, a neke kriminalne mreže traže alternativne puteve.
Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su se pojavili kao značajno mjesto za prekrcaj koji se koristi za prikrivanje porijekla i prirode pošiljki heroina. Također je ključno središte za pranje novca i kriminalnu koordinaciju.
"Iako vidimo pad uzgoja opijumskog maka u Afganistanu, pomno praćenje lanca opskrbe i diverzifikacija tržišta je od najveće važnosti, jer je poznato da su kriminalne mreže poslovno orijentirane, fleksibilne i uvijek u potrazi za novim mogućnostima. Europol ostaje posvećen podsticanju razmjene obavještajnih podataka, operativne koordinacije i međunarodne suradnje s našim partnerima u borbi protiv ove prijetnje EU", kaže i direktorica Europola Catherine De Bolle.